Prof. dr. sc. Vanja Bašić Kes radi u KBC-u Sestre milosrdnice na Odjelu neurologije, a posebno je posvećena neuroimunologiji. Prošla je brojne edukacije, među ostalim i onu u Queen’s Collegeu u Londonu.
Profesorica se bavi neurološkom boli, multipla sklerozom, glavoboljama i drugim neurološkim oboljenjima. Tijekom pandemije otvorila je i neurološku ambulantu za postcovid u KBC-u Sestre milosrdnice. Uz brojne objavljene knjige, prof. Bašić Kes je u suradnji s akademkinjom, neurologinjom Vidom Demarin napisala i knjigu ‘Migrena’.
Najčešća bol je glavobolja i zbog nje pacijenti najviše traže liječničku pomoć, a pritom je važno prepoznati vrstu glavobolje. U vrijeme pandemije mnogo je osoba koje su preboljele COVID-19 imalo učestale i nespecifične glavobolje.
Kako ističe profesorica Bašić Kes, za nju je svaka glavobolja važna i potrebno joj je posvetiti pažnju. Jako je važno prepoznati kad pacijent ima migrensku glavobolju jer ona uzrokuje jaku patnju zbog koje se uzima puno lijekova. Od migrena češće pate žene, javlja se bol različitog intenziteta koja zahvaća polovicu glave, što je i jedan od najučestalijih simptoma. U novije vrijeme postoji specifična terapija za migrenu koja je može staviti pod kontrolu. Problem je što još vlada mišljenje da za migrene nema pomoći pa ljude treba educirati da što prije potraže pomoć liječnika.
“Jako je važno otkriti okidače, kod nekih je to stres, hrana poput sireva, čokolada ili crno vino”, kaže neurologinja te dodaje da je migrena često povezana s hormonalnim statusom kod žena i učestalost napadaja mijenja se ovisno o dobi žene. Neki pacijenti moraju promijeniti način života i shvatiti da stres može rezultirati migrenskom glavoboljom. Dijelom si možemo pomoći i sami.
“Ako radite osam sati, ne smijete cijelo to vrijeme provesti pred ekranom. Morate se prošetati, hidratizirati i normalno jesti”, objasnila je profesorica Bašić Kes.
