Malo tko na ovim prostorima nije čuo za Marijanu, krhku, lijepu plavušu koja je ‘sablaznila’ ćudorednu javnost javnim preljubom u tzv. reality showu u kojem je pobijedila.

Posljednjih mjeseci nakon njezina nestanka bezbroj sam puta pomislila na Marijanu čitajući jeftine, senzacionalističke novinske napise i degutantne komentare ispod njih, duboko suosjećajući s njezinom obitelji. Marijanina obitelj i iskreni prijatelji jedini su je uistinu poznavali, sve ostalo je okrutna iluzija koju je ciljano stvorila produkcija televizijskih projekata koji se ironično i licemjerno nazivaju ‘reality shows’, iako s realnošću imaju jako malo veze.

Marijana Seifert još uvijek nije pronađena
Foto: Story arhiva

Sudionici se nesvjesno ponašaju poput nekakvih ljudskih životinja, stavljeni u kontrolirane situacije kojima manipulira produkcija, a ona odlučuje što će publika gledati, osjećati i misliti. Primarni je cilj izazvati ekstremne situacije i ponašanja, bez imalo obzira prema psihičkom zdravlju sudionika. Marijana je samo najpoznatiji primjer.

...

Ona se nije mogla ni znala nositi s novostečenom, izopačenom slavom popraćenom nevjerojatnom količinom mržnje i uvreda u javnom prostoru. I sama sam proživjela sličan pakao jer je moj privatan život pretvoren u svojevrsni reality show, protiv moje volje, koji je završio mojim odlaskom iz Hrvatske.

Vlatka Pokos piše za Story
Foto: Instagram

...

Pišem ovaj tekst kako bih prije svega poručila nesretnoj Marijaninoj obitelji da ima ljudi poput mene koji duboko suosjećaju s njima, njihovom kćeri, suprugom i majkom. Ima nas koji razumijemo uzroke i razmjere ove tragedije, koji ne mislimo ništa loše o Marijani niti je osuđujemo. Koji se molimo za njezinu nježnu dušu i želimo im svima da pronađu svoj mir.

Iris Cekuš i Pedro Soltz na naslovnici Storyja
Foto: Petra Ria

Cijelu kolumnu pročitajte u novom broju magazina Story koji na kioske izlazi u srijedu, 19. listopada.