PANEL O RAKU DOJKE U ZNAKU OVE PORUKE: 'Bolest se hrani našom tugom, nemojmo joj to dozvoliti!'

Rak dojke ne događa se nekom drugom; statistike nam svakodnevno potvrđuju kako ova bolest ne poznaje dobne granice, no da ju je u visokom postotku moguće izliječiti ako se otkrije na vrijeme. No, osim fizičkog izlječenja, što podrazumijeva dostupnost novih lijekova i dijagnostika, žene trebaju i bolju psihološku, financijsku i svaku drugu podršku – zaključci su panela #dasamprijeznala o prevenciji raka dojke, kojeg je Adria Media Zagreb organizirala u sklopu projekta Story Pink.

'Primjećuje se pomak, ali imamo još jako puno posla, jer je još uvijek veliki broj žena koje rak otkriju u uznapredovaloj fazi, zbog čega su naši rezultati liječenja još uvijek lošiju u odnosu na neke druge zemlje EU. U našoj bolnici imamo troje onkologa koji se bave rakom dojke, a svake je godine 3.000 novooboljelih žena, uz sve one koje se već liječe od ove bolesti. Imamo vrhunske liječnike, vrhunske lijekove i prioritet je stavljen na liječenje bolesti, ali mislim da bismo se više trebali okrenuti preventivi', rekao je specijalist onkologije i radiologije iz bolnice Sestara Milosrdnica te osnivač onkološke mreže onkologija.net, dr. sc. Davor Kust. Kad je oboljela osoba već u procesu liječenja, tu – naglasio je dr. sc. Kust – nemamo problema, no kad su u pitanju preventivni pregledi i vrijeme čekanja od postavljanja sumnje na bolest do početka liječenja, tu smo spori.

Dr. Ksenija Štekić Novački, specijalistica radiologije iz Croatia Poliklinike, kazala je kako je svjesna da je kapacitet dnevnog pogona u bolnicama ograničen, pa žene sve više zdravlje svojih grudi povjeravaju privatnom sektoru, gdje je brzina usluge ključna prednost. Naime, i u našem istraživanju žene su, između ostalog, kao najveći problem zdravstvenog sustava navele upravo preduge liste čekanja. No dr. Štekić Novački naglasila je kako je primijetila da im na pregled dolaze sve mlađe žene, što je pohvalno, jer – otkrije li se na vrijeme – rak dojke izlječiv je u visokom postotku.

'Važan je samopregled, no on nije dovoljan. Za ultrazvuk nikad nije prerano, no preporučujemo ga obaviti do 25-e godina i onda redovito odlaziti barem jednom godišnje. Ultrazvuk nema zračenje, nije štetan, a dolaze nam i djevojčice od 13 godina ako napipaju neku kvržicu. Na prvu mamografiju svaka bi žena trebala s 40', rekla je dr. Štekić Novački, napominjući kako nije svaka kvržica odmah 'znak za uzbunu', jer postoje i ciste, fibroadenomi, kalcifikati i ostale benigne promjene.

Za razliku od mnogih razvijenih zemalja, gdje su, primjerice, stručnjaci iz područja mentalnoga zdravlja važan dio tima u liječenju onkoloških bolesti, u Hrvatskoj se primarno bavimo fizičkim stanjem organizma. Za optimalan oporavak bolesnika s malignom bolešću nije dovoljno samo uspješno liječenje. Potrebna je i psihička stabilnost, a ona je u velikoj mjeri uvjetovana i zdravim i neopterećenim spolnim životom. Problemi spolnosti kod nas su, međutim, još uvijek tabu tema i kada je riječ o zdravim ženama. Klinička psihologinja dr. sc. Lovorka Brajković provela je istraživanje na uzorku od 300 žena operiranih od raka dojke i koje je pokazalo da više od 90 posto žena nakon operacije i liječenja ima neku vrstu seksualnih poteškoća.

'Intimnost ne podrazumijeva samo seksualni odnos, već potporu koju nitko drugi na takav način ženi ne može dati osim partnera. Izlječenje je bez toga puno teže, baš kao i bez spone mentalnog i fizičkog. Preko 20 godina radila sam u KBC-u Zagreb; tek 2016. osnovali smo ambulantu za psiholšku pomoć. U naprednijim zemljama od naše, psiholog sjedi s liječnikom kad pacijentu iznosi dijagnozu. On, međutim, ne pomaže samo oboljelima, nego i liječnicima kojima također treba ta vrsta potpore', rekla je dr. sc. Brajković, napominjući kako se u svojoj praksi često susreće sa ženama kojima proces ozdravljenja bitno otežavaju, osim narušenih obiteljskih odnosa, i financijska neizvjesnost.
Gotovo 20% žena ostalo je bez posla nakon dijagnoze raka dojke, dok se financijska situacija svake druge oboljele žene umjereno pogoršala tijekom liječenja, pokazalo je i naše istraživanje. Upravo o tome – o gubitku posla, ali i razvodu, koji su se 'poklopili' s najtežom dijagnozom – na panelu je iz prve ruke govorila Gordana Osman.

'Svatko tko se liječio od raka dojke, zna koliko je to financijski teško. Malo prije odlaska na operaciju tvrtka u kojoj sam radila završila je u stečaju. U isto vrijeme moj već loš brak definitivno je išao k svome kraju. Suprug mi ni u bolesti nije bio potpora, pa sam čvrsto odlučila kako ću nakon kemoterapije, čim se malo oporavim, okončati i tu priču. Kad sam se riješila pijavica koje su mi sisale krv, sve mi je krenulo nabolje, počela sam pozitivno gledati na život. Prokleta bolest se hrani našom tugom, ali joj ja nisam dozvolila', kaže ova hrabra žena, koja je nužnu podršku potrebnu u takvoj situaciji pronašla u Udruzi P.I.N.K.-life. Ova je Udruga po mnogočemu specifična. Naime, produžena je ruka javnom sektoru, jer je u proteklim godinama opremila nekoliko bolnica aparatima potrebnim za liječenje i oporavak žena oboljelih od raka. U većini razvijenih zemalja to je nezamislivo, jer su udruge tu da budu servis ženama, a ne javnom sektoru.

'Ne želimo kritizirati zdravstveni sustav, mi smo tu da pomognemo, da budemo produžena ruka. Kritika nije produktivna za pacijente, mi želimo biti medijator između pacijenata i zdravstvenog sustava i svaku našu akciju doživljavamo jako intimno', rekla je Nives Moric, predsjednica Udruge P.I.N.K.-life, koju – odvajanjem jedne kune od određenog asortimana proizvoda – u ovome godinama podržava i dm.
'Rezultati su iz godine u godinu sve bolji. Naši kupci, 80 tisuća onih koji svaki dan posjeti naše trgovine, plus svi koji kupuju online, podupiru ovakve akcije. Rekla bih da dm svojem u genetskom kodu ima društveno odgovorno ponašanje, pa tako podupiremo rad brojnih udruga, ali i imamo dužnost i obvezu motivirati naše zaposlenike na preglede', rekla je Gordana Picek, prokuristica, voditeljica resora nabave, marketinga i prodajne regije iz dm-a.

Tomislav Sokol, zastupnik u Europskom parlamentu, koji se zalaže za manje razlike u liječenju i veća prava pacijenata u Europskoj uniji upozorio je kako su razlike između Zapad i Istoka evidentne, pa je tako Hrvatska po stopi petogodišnjeg preživljavanja od raka dojke gotovo na začelju – sedma od kraja. Ipak, Europski plan za borbu proziv raka dojke po njegovom će mišljenju označiti veliku prekretnicu u prevenciji, ranom otkrivanju i samom liječenju bolesti, jer će EU u idućih nekoliko godina u tu svrhu uložiti 4 milijarde eura.
'Europska unija ne može smanjiti te razlike, tj. unificirati propise koje, jer je zdravstvo u nadležnosti država članica, ali može pomoći financijski', rekao je Tomislav Sokol.

Cilj je do 2025. pružiti financijsku potporu državama članicama kako bi se preventivnim pregledima obuhvatilo 90% ciljane populacije za rak dojke, ali i rak vrata maternice i debelog crijeva. Građani, naglasio je i dr. Kust, sami moraju pokazati više odgovornosti za zdravlje. Naime, mnogi ne odazivaju na besplatne preglede u sklopu Nacionalnog programa za prevenciju. no probir za dojku je sa 60% odaziva najbolji, pa je i to definitivno razlog što smrtnost od ove bolesti polako pada.
Ako sami građani počnu još savjesnije koristiti mogućnosti koje im se nude, uz financijsku potporu EU, svi vjeruju kako će brojke koje kažu da se u Hrvatskoj zbog raka dojke svake godine prerano ugasi oko 800 života, imati silazni trend.

Story se zahvaljuje partnerima, dm-u Hrvatska i Croatia Poliklinici, što su podržali održavanje panela na temu ženskog zdravlja i borbe protiv raka dojke u sklopu šireg projekta Story Pink koji se obilježava kroz mjesec listopad.
Zahvale idu i WoW! baru by CineStar Cinemas, Z centru, Tvornici zdrave hrane te brendu CHOUX BOX by Nina Šarić koji su, uz dm i Z centar, pripremili darove za uzvanike.