Na bazenu vaterpolo kluba Jug u Gružu je užurbano. Seniori odrađuju zadnji trening prije popodnevnog putovanja na utakmicu u Split. Mladi vaterpolisti Marko Žuvela i Filip Kržić u potpunosti su fokusirani na igru. Nakon treninga sramežljivo poziraju fotografu i žure se spakirati za još jedno putovanje u nizu. Uz sportsku karijeru, obojica 'guraju' i fakultet. Marko na Sveučilištu u Dubrovniku studira poslovnu ekonomiju, smjer IT menadžment, dok je Filip odabrao smjer turizam na istom Sveučilištu i odgovorno tvrde da baš nigdje drugdje ne bi mogli uskladiti profesionalni sport i fakultet osim ovdje.
"Svjestan sam da neću igrati zauvijek, a i uvjeti u vaterpolu nisu kao u NBA-u ili nogometu, pa se moram osigurati za budućnost. Fakultet je super, profesori fer i korektni te se sve možemo dogovoriti“, kaže Marko. I Filip potvrđuje kako mu puno znači fleksibilnost profesora, koji im izlaze u susret i dozvoljavaju da izlaze na rokove po dogovoru.
Oko 1500 domaćih te 200-tinjak stranih studenata trenutačno studira na Sveučilištu u Dubrovniku. Iako mnogi Dubrovnik prije svega poistovjećuju sa studijem pomorstva ili turizma, ovdje postoji čak 17 preddiplomskih i 15 diplomskih studija, uključujući i Double Degree iz polja ekonomije (studenti stječu diplomu i dubrovačkog i Sveučilišta u Palermu!), kao i poslijediplomske studije, među kojima je najatraktivniji Poslovna ekonomija u digitalnom okruženju. Drugim riječima, ovdje se mladi ljudi obrazuju za najatraktivnija zanimanja budućnosti. Ekologija, elektrotehnika i računarstvo, komunikologija, ekonomija i poslovna ekonomija, pomorstvo, povijest Jadrana i Mediterana, sestrinstvo (za koje se traži mjesto više!)… - Dubrovnik je spreman dočekati nove brucoše.
"Studiranje povijesti u srednjovjekovnom gradu, poput Dubrovnika, zasigurno je velika prednost ovog studija. Bogata, dobro sačuvana dubrovačka povijesna i kulturna baština, u koju spada i jedan od najstarijih arhiva na Mediteranu, koji je iznimno značajan za istraživanje upravo mediteranske povijesti, omogućava koncepciju studija sa snažno izraženom istraživačkom komponentom i praktičnom nastavom“, kaže izv. prof. dr. sc. Marija Gjurašić, voditeljica studija Povijest Jadrana i Mediterana, napominjući kako vjeruje da će se uskoro u Dubrovniku moći studirati i povijest na diplomskoj razini.
Nedavno održana smotra Sveučilišta pokazala je da interes za studiranjem u Dubrovniku itekako postoji, pogotovo otkad je izgrađen najmoderniji studentski dom u Hrvatskoj. Zahvaljujući toj značajnoj investiciji Sveučilišta, studentski smještaj više nije problem. A svi s kojima smo razgovarali, a koji su svoje srednjoškolsko obrazovanje nastavili na ovom Sveučilištu (a ima ih i iz Međimurja, Varaždina, Slavonije, Zagreba...) redom demantiraju još jednu predrasudu – da je Dubrovnik skup grad. Možda je i to točno kad je u pitanju turizam, no studenti ovdje idu besplatno u kino, kazališta i muzeje, gotovo besplatno se voze javnim gradskim prijevozom, imaju brojne popuste u omiljenim restoranima, kafićima i klubovima, a smještaj u studentskom domu plaćaju tek nešto više od 100 eura mjesečno. I, da, u Dubrovniku itekako ima zabave za mlade i izvan turističke sezone.
No, potvrdili su nam redom studenti, inovativni i tehnološki napredni studijski programi, kao i brojne mogućnosti praktične nastave, definitivno je najveća dobrobit studiranja u Dubrovniku. I sami smo se u to uvjerili posjetivši laboratorij za neuromarketing na Odjelu za ekonomiju i poslovnu ekonomiju.
"Neuromarketing je suvremena tehnika istraživanja tržišta koja nije ograničena na jedno područje, nego je primjenom suvremene tehnologije mjeri moždane reakcije prilikom izloženosti raznim stimulansima/podražajima, primjerice oglasima i reklamama. Primjenom suvremenih alata naši studenti slikovito prikazuju i analiziraju funkcionalne procese u mozgu prilikom donošenja odluke o kupnji određenog proizvoda, izbora određene destinacije, smještajnog kapaciteta, usluge i slično“, pojašnjavaju izv. prof. dr. sc. Barbara Puh i prof. dr. sc. Ivana Pavlić. Ovo je, uz jedan zagrebački, jedini ovakav laboratorij u kojem studenti, uz pomoć posebnih uređaja za praćenje kretanja očiju i ekspresiju lica, psihogalvanometra, elektroencefalograma i elektromiograma, pokušavaju razumjeti kako potrošači podsvjesno doživljavaju marketinške stimulanse te identificiraju čimbenike koji utječu i mijenjaju percepcije potrošača.
Inovativni su i na Odjela za elektrotehniku i računalstvo; u njihovom Laboratoriju za inteligentne autonomne sustave (LARIAT), razvili su robote opremljene GPS-om, kamerama i sustavom umjetne inteligencije koji služe za prepoznavanje otpada u moru. Njih se šalje, primjerice, na opasna ili nedostupna mjesta da odrade posao umjesto čovjeka. Kako je Sveučilište u Dubrovniku integrirano sveučilište, razmjena među odjelima, sinergija, kolegiji s horizontalnom mobilnošću nerijetko se manifestiraju dodatnim aktivnostima. Tako se u sklopu studija primijenjene ekologije mora trenutačno provodi nekoliko projekata i svi se bave zaštitom mora. Tu uvelike pomaže robot razvijen u LARIAT-u, a ono što na ovaj ili neki drugi način izvade iz mora dalje se iskorištava. Primjerice, na umjetničkim studijima od ljuštura kamenica i dagnji izrađuju zanimljive suvenire.
"Sveučilište u Dubrovniku želi uvesti što više kolegija u kružno gospodarstvo, animirati studente i širu lokalnu zajednicu te osvijestiti koliko je važna briga o okolišu. Kako produkte iz aqua kulture primijeniti za nešto drugo naš je cilj,a s da u Dubrovačko-neretvanskoj županiji godišnje imamo čak 400 tona otpada samo od ljuštura, to predstavlja velik komunalni i sanitarni problem“, kaže Iris Lobaš Kukavičić, voditeljica kolegija kiparstvo, slikarstvo i grafika.
Istraživali su tako, kaže ova kiparica, kako doći do materijala koji bi se mogao modelirati i kasnije služiti u umjetničke svrhe, ali da opet bude primjenjiv u kućnoj uporabi. Ljušture kamenica i dagnji tako prvo kuhaju, potom peku u pećnici kako bi se dodatno posušile i bile podatnije, potom ih melju u mikseru za začine i dobiju prah nalik brašnu. Prah, pak, miješaju sa smeđim algama, prirodnim tutkalom (ljepilom), vodom i lavandom radi boljeg mirisa i od toga oblikuju magnetiće i druge suvenire. Aktivnosti na ovakvim projektima inspirirali su ih i za formiranje novog, izbornog kolegija – ekologija u umjetničkom oblikovanju.
"Dubrovnik kao kulturno središte, prekrasno vrijeme i ugođaj u gradu, inovativni studijski program, individualan pristup studentima i, dakako, izvanredan smještaj i brojne pogodnosti za studente, razlozi su zbog kojih Dubrovnik postaje sve zanimljivija destinacija za studente. No na svim našim odjelima veliku pozornost posvećujemo praktičnom iskustvu i to je ono što studenti u našim anketama redovito navode kao veliku prednost“, kaže prof. dr. sc. Nebojša Stojčić, prorektor za poslovanje.
Ante Tolja, student prve godine diplomskog studija Mediji, svojim primjerom to i potvrđuje. Ulovili smo ga na poslu, za pultom UNIDU radija Sveučilišta u Dubrovniku.
"Naše je Sveučilište uvijek davalo veliki naglasak na tome da se naučeno i praktično izvodi. To smatram najkorisnijim dijelom studiranja u Dubrovniku, koji je, također, sam po sebi, jedna lijepa destinacija, a otkad imamo moderan studentski dom, i ta najveća zapreka, smještaj studenata, je riješena“, kaže Ante i naglašava kako je i noćna ponuda dobra, osobito u sezoni.
I sami se nismo mogli oteti dojmu da se studenti ovdje osjećaju kao da nekom dugom turističkom putovanju. Sve je puno lijepih i mladih ljudi, atmosfera je izvrsna, puno je sunca, a i različitih događanja za studente. Na smotri Sveučilišta, koja je ove godine privukla brojne škole s juga Dalmacije, nismo mogli mimoići studenta nautike Tonija Stojanovića u kapetanskoj opravi.
'Pomorstvo je tradicija ovog kraja. U obitelji mi svi plove, pa sam se i ja time želio baviti. Profesori su super, dosta njih bili su kapetani, pa nam pomažu svojim iskustvom“, kaže Toni, svjestan da nije lako biti pomorac, ali – ipak - jedva čeka što prije otići na kadeturu. Isto želi i predsjednica Studentskog zbora Sveučilišta u Dubrovniku Antonela Đuraš, koja trenutačno završava diplomski studij nakon završenog prijediplomskog studija nautike. Ona je jedna od rijetkih žena u pomorstvu i nimalo ju ne brine izreka da žena na brodu donosi nesreću.
"Na globalnoj je razni samo 2,3% žena, ali ja sam cijeli život uz more i to je fakultet po mojoj mjeri. Kad pođem na barku, svijet je moj“, kaže Antonela, koja – uz sve obveze predsjednice Studentskog zbora – ljeti već vozi jednu manju barku. No krajem godine čeka je pravi izazov – odlazak na kadeturu na tanker. Sreća je da Sveučilište u Dubrovniku ima simulator zapovjedničkog mosta, gdje je već izvježbala pristajanje broda u luku, izbjegavanje sudara na moru, snalaženje u teškim vremenskim uvjetima i druge realne prikaze situacija na moru.
Asistent Maro Car vodi nas u prostoriju sa simulatorom na Pomorskom odjelu. Kaže da imaju prikaz 12 modela različitih brodova, od kruzera do manjih remorkera, te da oni, doista, realno predstavljaju sve što časnik može očekivati za vrijeme plovidbe. Sličnu prostoriju, simulator brodske strojarnice, imaju i budući brodostrojari.
Poslovi budućnosti bit će vezani upravo za tehnologiju, a ovdje studenti, doista, mogu dobiti znanja potrebna na tržištu rada. Osim IT stručnjaka svih vrsta, procjenjuje se kako ćemo sve više trebati stručnjaka za robotiku, eksperata za digitalni marketing i komunikacije, stručnjaka iz područja informacijsko-komunikacijskih tehnologija, zdravstvenih radnika… Upravo takve programe nudi i Sveučilište u Dubrovniku. Biti djelatnik u zdravstvu je poziv. Svi oni koji ga osjete, a među njima je i Stana Tolić, mogu steći teorijska i praktična znanja na studiju Sestrinstva Sveučilišta u Dubrovniku. Stana radi kao operacijska sestra. Nakon završene srednje medicinske škole zaposlila u dubrovačkoj bolnici, no nakon otvaranja studija Sestrinstva u Dubrovniku vidjela je priliku za dodatno usavršavanje u struci.
"Nastavnici su pristupačni, radi se u manjim skupinama pod vodstvom mentora, koji prepoznaju zalaganje i trud svakog od studenata, pa su dostupni i spremni pomoći kad se pokaže potreba. Studij pruža priliku da se usvoje korisna znanja u pozorno odabrane kolegije, kao što su primjena znanja iz medicine, sociologije, psihologije, komunikacijskih vještina, specijalističkih zdravstvenih njega i slično“, kaže Stana.
Državna matura se bliži, kao i jedna od najvažnijih životnih odluka - gdje nastaviti obrazovanje. Sveučilište u Dubrovniku ima sve: izvrsne studijske programe, fantastične uvjete studiranja, puno sunčanih dana (da, i to može biti itekako poticajno!), brojne popuste za studente, atraktivna događanja i party-je te – ne manje važno – spektakularnu kulisu Dubrovnika, grada kojem se s razlogom divi cijeli svijet.
*Sadržaj nastao u suradnji sa Sveučilištem u Dubrovniku.
