U sveopćem trendu usporavanja, koji se posljednje vrijeme propagira kako bi modernog čovjeka “vratio” na pravi put i spriječio da ne pregori zbog načina života, važno mjesto zauzima i - sporo hranjenje. Odavno već znamo da jedenje s nogu i ubacivanje hrane u sebe (najčešće nezdravih zalogaja) vodi do pretilosti i narušenog zdravlja, no Leo Babauta, autor knjige “Manje je više” i jednog od najčitanijih blogova na svijetu Zen Habits, navodi pet razloga zbog kojih će sporo hranjenje promijeniti cjelokupan naš životni stil. U ovo doba godine, kad svi više razmišljaju o tome kako se dovesti u red , gubitak na težini važan je razlog za usporavanje. On tvrdi da sporim žvakanjem konzumiramo puno manje kalorije, što je dovoljno da godišnje izgubimo i desetak kilograma bez puno truda. Naime, mozgu je potrebno 20 minuta kako bi registrirao da smo siti; jedemo li sporije imamo vremena shvatiti kad nam je dosta. Nadalje, probava počinje u ustima, pa ako tamo odradimo najviše posla (dobro prožvačemo hranu), želudac će imati manje posla, a to će rezultirati i boljom probavom. Usporeno hranjenje i poklanjanje pozornosti tome što jedemo može, navodi Babauta, može biti svojevrstan oblik vježbe pozornosti te će nam omogućiti da više uživamo u hrani. Usporeno hranjenje Po Babauti je i svojevrstan bunt protiv sveobuhvatnog stila života današnjice, tzv. fast lifea, koji nas dehumanizira i zbog kojeg smo pod stresom. Autor: D. P. Fotografija: Profimedia
