Svaki treći građanin živi od danas na sutra i ne misli na budućnost, a pritom su najugroženiji mladi koje, želimo li im osigurati sigurniju budućnost, moramo naučiti da svoje potrebe već od najranije dobi nastoje financirati ponajprije putem štednje, a ne zaduživanja, jer je to osnova kvalitetnog upravljanja novcem. To je osnovna poruka koju su stručnjaci Hrvatske narodne banke i drugih relevantnih institucija poslali povodom Europskog i Svjetskog tjedna novca, koji se obilježavao od 27. ožujka do 2. travnja. U situaciji kada većina hrvatskih građana jedva “krpa kraj s krajem”, nerealno je očekivati da će biti prostora za štednju, no racionalnijimupravljanjem kućnim budžetom moguće je ipak barem ne produbljivati “minus”. Financijska sposobnost nije uvjetovana rođenjem, to je vještina koja se može naučiti i usavršiti, tvrdi lifecoach i konzultantica u Centru za osobni razvoj i poslovno savjetovanje Re-Forma, koja tvrdi da je za početak najvažnije voditi dnevnik potrošnje. “Pritom nema varanja; važno je u njega upisivati svaki, pa i najmanji trošak. Ubrzo ćete dobiti jasnu sliku na čemu i kako možete uštedjeti. Dakle, treba pratiti na što se sve troši novac. Nečega ćete se morati odreći, ali vjerojatnije je da ćete otkriti kako većinu troškova možete svesti na razumniju mjeru”, kaže Inga Lalić i navodi po njoj najlakši “korak”. Primjerice, među prvim koracima je odricanje od automobila kad god to možete. Na posao, ako nije predaleko, odlazite biciklom ili pješice. Tako ćete jednim potezom “ubiti” dvije muhe. Uštedjet ćete za benzin i za članarinu u teretani ili rekreaciju. Nijedna teretana ne može vas dovesti u takvu formu kao 30 minuta hodanja svaki dan. I u svakodnevnoj kupovini možete uštedjeti. Važno je birati kvalitetne namirnice, ali proizvodi s etiketom robne marke, koji su bitno jeftinji, nerijetko su po sastavu isti (ako ne i bolji) od nekih razvikanijih proizvoda. Njih proizvode isti proizvođači koji nude i skuplje artikle. Na rasprodajama nikad ne kupujte stvari koje vam već prije nisu zapele za oko, tj. ne kupujte nešto samo zato što je na sniženju ili vodeći se motom ‘možda će mi trebati.’ Zatim, počnite nositi užinu na posao. Svi znamo da je to najbolje i najjeftinije. Trošite li svaki dan 20 kn za užinu, mjesečno ćete uštedjeti 400 kn. Onda na red dolazi omiljeno ispijanje kave u kafićima. Jedna kava manje dnevno i uštedjet ćete još 300 kn. Bankarske usluge, odnosno kamate na minuse, naknade za korištenje kartica ili vođenje računa, sva izvješća koja vam šalju poštom ili SMS porukama..., sve je to ono na što vam novac nesvjesno odlazi. A nije riječ o malom iznosu. Revidirajte te svoje troškove i pronađite opciju koja će vam biti najpovoljnija. Primjerice, ne koštaju ni sve kreditne kartice isto. Raspitajte se i štedite novac za sebe umjesto da da olako dajete banci. Odbacite kartice ako je to ikako moguće. Osim što vam dodatno ‘kradu’ novac zbog visokih zateznih kamata, pri kupnji na karticu nemate dojam da ste potrošili. Ako znate s kolikim iznosom gotovine raspolažete (i da je to stvarno sve), na to ćete se i ograničiti tijekom kupnje. I puno je manja vjerojatnost da ćete kupiti nešto što vam ne treba ili niste planirali, jer ćete imati jasno definiran okvir svojih mogućnosti. Inga Lalić navodi još jedan koristan savjet - dugoročnije planirajte svoje rashode. Primjerice, ako znate da vam je neki kućanski aparat 'pri kraju', odnosno da ćete ga uskoro trebati promijeniti, pokušajte uštedjeti za njega (makar samo dio), umjesto da ga kupite na kredit. To, naravno, u puno slučajeva neće biti moguće, ali vođenjem dnevnika financija postat će vam jasnije gdje možda ima prostora za štednju i gdje vam ipak novac “curi” kroz prste. Fotografija: Profimedia