Rijetki su oni sretnici koji vole jesti, ali su u svemu umjereni, pa čak u i onim namirnicama koje obožavaju. Većina je prema određenim vrstama razvila pravi ovisnički odnos i u stanju je sve učiniti samo kako bi udovoljila želji. Možda ova 'ovisnost' i ne bi bila problem da nije riječ o namirnicama i jelima koje su sve samo ne zdrave. Jer, kad ste čuli da je netko ovisan o mrkvama, brokuli, salatama ili pak jabukama? Redovito takav neumjeren, ovisnički odnos stvaramo s jelima poput pizze ili hamburgera, prženih krumpirića, snackova, slatkiša, gaziranih pića. Osim ovisnosti koja se stvara, problem je i u štetnosti takve hrane na naše zdravlje. Privlače nas mast, sol i šećer Nutricionisti žudnju za ovakvom hranom objašnjavaju time što ona sadrži visoke količinu masti, soli (odnosno aditiv u njoj, natrijev monohidrat) i šećera odnosno ima visok glikemijski indeks koji nakon konzumacije povećava razinu šećera u krvi, što nas tjera da još više jedemo. Neka istraživanja dokazala su da je žudnja i ugoda koju stvara primjerice čokolada jednaka onoj kada se uzima droga. Dakle, mi smo ustvari ovisni za mašću, šećerom i solju i aditivima i pojačivačima okusa koji se u takvim namirnicama nalazi više nego igdje drugdje. Pored toga, takva hrana ima razne druge aditive u velikim količinama koje otpuštaju dopamin u mozgu. Riječ je kemijskom spoju u organizmu vrlo sličnom adrenalinu. I onda jednostavno nije čudno što kada jednom to iskusite odnosno probate, želite to i ponoviti. Novim količinama takve hrane opet se javlja ta adrenalinska reakcija, osjećaj zadovoljstva i ugode. Zato baš kod takve hrane nemamo granica. Ugljikohidrati podižu hormon sreće Doktorica Tatjana Škoro koja se dugo bavi poremećajima u prehrani objasnila je da se slično događa i kad jedemo slatko. Za sve je kriv serotonin, poznatiji kao hormon sreće: “Ugljikohidratna hrana, naročito ona koja je sastavljena od brzih ugljikohidrata, šećera i bijelog brašna, u tijelu pokreće složena biokemijska događanja. Vrlo brzo nakon konzumacije dolazi do naglih promjena u razinama određenih kemijskih supstanci u mozgu koje se nazivaju neurotransmiteri. Među njima je najznačajniji serotonin, koji naglo raste unošenjem ugljikohidrata. A serotonin dovodi do brzog nastanka osjećaja smirenosti i zadovoljstva. Ovo ugodno raspoloženje vremenom postaje svakodnevna potreba i unošenje ugljikohidrata se postupno količinski sve više povećava', kaže dr. Škoro dodajući kako dodatnu ovisnost stvara hormon inzulin koji upravlja razinom šećera u krvi. Ta dva hormona održavaju krug ovisnosti o slatkoj i škrobnoj hrani, a cijela priča može završiti u epizodama prejedanja te dovesti do ozbiljnog metaboličkog problema. O višku kilograma da i ne govorimo. Pronađite zdrave zamjene Rješenje? Doktorica savjetuje zdrave zamjene koje vam usto neće stvoriti ovisnost – čips od jabuke, cikle, kelja umjesto klasičnog slanog i začinjenog čipsa, pizza samo s mozzarellom i začinima te tijesto od pirova brašna, stevija ili agavin sirup umjesto bijelog šećera, svježe cijeđeni sok, voda s okusom ili hladni čaj umjesto gaziranih i dijetnih pića, veganski umjesto masnog sira, smrznuti jogurt umjesto sladoleda... Autor: I.Ć. Foto: Profimedia
