Pretjerano slana hrana uzrokuje pojačan apetit, a time i debljanje, objavili su znanstvenici. Nije problem pojesti neki slaniji i pikantniji zalogaj povremeno; u problemu su ljudi koji generalno imaju veću potrebu za takvom vrstom hrane te oni koji konzumiraju skrivenu sol. Povećan unos soli utječe i na mišiće, tj. na raspadanje proteina u mišićima, zbog čega dolazi do povećanja razine glukokortikoida, spojeva koji se vežu uz dijabetes, pretilost, kardiovaskularne bolesti, osteoporozu... Problematična sol je ona koja se skriva u čipsevima, salamama, paštetama, kruhu, gotovim i polugotovim proizvodima... Natrij, glavni sastojak konzumne soli (natrijevog klorida), poboljšava okus hrane i odlično konzervira lakopokvarljive namirnice, što ga čini važnom industrijskom komponentom, a time i sveprisutnim u našim životima. Nažalost, vrlo često nismo ni svjesni u kojoj smo ga količini konzumirali. Natrij ima jednu vrlo zanimljivu funkciju koja je ustvari glavni "krivac" za to što se debljamo, a to je neurotransmisija, odnosno prenošenje osjeta okusa s osjetnih pupoljaka na jeziku do centara u mozgu, zbog čega dolazi do pojačane konzumacije određenih prehrambenih proizvoda. Nažalost, osjetni pupoljci najviše reagiraju baš na nezdrave zalogaje čija prečesta konzumacija u konačnici i dovodi do porasta tjelesne težine. Ako ste naviknuli tijelo na 'jače" okuse, trebat će mu neko vrijeme da se navikne na "light" varijantu, a u tome vam, savjetuju nutricionisti, mogu pomoći drugi začini. Bosiljak, ružmarin, origano, majčina dušica, lovorovo lišće, papar, crvena paprika, đumbir, kim, vlasac i češnjak učinit će svako jelo ukusnijim i bez potrebe za - dodavanjem "viška" soli. Ipak, treba naglasiti kako prstohvat soli kuhanom jelu nije odgovoran za zdravstvene tegobe, već stil života i laka dostupnost brze procesuirane hrane. Dovoljno je reći da suhomesnati, mliječni, pekarski, konditorski i drugi proizvodi za kojma mnogi često posežu zbog nedostatka vremena ili jednostavno zato što im je tako lakše sadrže čak 70% preporučenog unosa soli. Odaberete li s te "liste" više proizvoda, jasno je da ste pokrenuli zvono za uzbunu. Hrvatska statistika daleko je od 'poželjnih mjerila' – prosječan muškarac dnevno unese 13 g soli u raznim oblicima, a žena 10,2 g - što je trostruko više nego što preporučuje Svjetska zdravstvena organizacija. Autor: D. P. Fotografija: Profimedia