Debljina je najmanje estetski problem, jer 'višak' koji je većini ljudi 'trn u oku' zbog vanjskog izgleda ustvari mijenja naše tijelo iznutra. Mijenja ga na način da ga konstantno 'drži' u nekoj vrsti upalnog stanja, zbog kojeg, malo po malo, stradavaju unutarnji organi te se usporava metabolizam. Prženje u dubokom ulju, polugotovi proizvodi, šećeri (prije svega oni dodani u proizvode poput fruktoze, glukoze i fruktoznog sirupa), loše masnoće, manjak vlakana u prehrani..., sve su to tempirane bombe, obrasci ponašanja, a onda i glavni krivci za epidemiju pretilosti. Koje su tajne tzv. protuupalne prehrane i zašto je važno čitati deklaracije na proizvodima, pojasnio nam je nutricionist Nenad Bratković. "Većina ljudi, ako i čita deklaracije, provjerava koliko neki proizvod ima kalorija. No nisu bitne samo kalorije, već kvaliteta tih kalorija. Ako vidite da u sastavu nekog proizvoda piše 'hidrogenizirano biljno ulje', izbjegavajte ga. Nadalje, ako želite pojesti jogurt, birajte radije obični nego voćni, jer voćni ima šećera, ali i izoliranog šećera poput glukoze, što je još veći problem. Svi ti dodani šećeri, u koje spada i fruktoza i fruktozni sirupi, loše djeluju na organizam. Tako, primjerice, svakako izbjegavajte nektar sokove, koji su u trgovinama obično najjeftiniji, jer u njima ima najmanje voća, a najviše fruktoze iz koncentrata i šećera", savjetuje nutricionist napominjući kako je većini ljudi s viškom kilograma zajedničko to što unose malo vlakana. A vlakna su važna za detoksikaciju organizma, dobru probavu, zaštitu od bakterija... Nadalje, u tzv. super hranu spadaju u zeleni čaj, bobičasto voće i tamna čokolada, jer su snažni antioksidansi zbog kojih nećemo osjećati umor nakon što ih konzumiramo i koji će nam dati energiju za dan, za razliku od, primjerice, situacije kad pojedemo pecivo od bijelog brašna kroz koje unosimo procesuirane žitarice i nakon kojih smo sposobni jedino odrijemati. Nutricionist Bratković naglašava kako prednost treba dati i proteinima poput piletine, puretine, ribe, bjelanjaka, posnog sira, soje, obranog mlijeka, graha, slanutka, badema..., no upozorava kako tzv. proteinske dijete nisu dobre, jer je tijelo u stalnoj hipoglikemiji (niskoj razini šećera u krvi), osobe imaju manjak vitamina i mineralnih tvari zbog čega dolazi do promjena krvnog tlaka, povišenog kolesterola, srčane aritmije, grčeva..., a osobe koje prakticiraju ovakvu dijetu zbog viška ketona u krvi (koji izbija kroz pore kože) nerijetko imaju neugodan zadah i miris tijela. Koncept prehrane u kojem se povrće i voće smatraju 'krivcem' za debljinu za nutricionista Bratkovića jednostavno nije prihvatljiv. 'No, želite li smršavjeti, ipak ćete morati izbjegavati neko voće i povrće. Primjerice, krumpir, pa umjesto jednog krumpira (80 g) radije pojedite 500 g tikvica – to je kalorijski ista vrijednost. Od voća je dozvoljeno sve, s time da je najbolja jabuka, a najmanje korisni banane, grožđe i lubenice, zbog velike količine šećera. Nadalje, umjesto bijele riže, bolji je izbor heljda ili proso, koji je ujedno i bezglutenska namirnica', savjetuje nutricionist naglašavajući kako nema vitkosti, ali i zdravlja bez vode. Naime, možete unijeti ogromnu količinu vitamina, no oni neće imati učinka ako je tijelo dehidrirano. No kako ni previše vode nije dobro za bubrege, jer oni onda moraju raditi pojačano, nutricionist preporučuje na 25 kilograma tjelesne mase jednu litru vode dnevno. Autor: D. P. Fotografija: Profimedia
