Kod uboda otrovnih insekata (pčele, ose, stršljeni) na mjestu uboda se javlja bolnost, oteklina, crvenilo te povišena lokalna temperatura, a s apsorpcijom otrova u organizam javlja se i porast tjelesne temperature te nespecifični simptomi poput povraćanja i kolapsa. Posebnu opasnost kod uboda tih insekata predstavlja mogućnost razvoja alergijskih reakcija odnosno anafilaktičkog šoka. Alergijske reakcije na ubode insekata mogu se očitovati kao lokalna reakcija, generalizirana urtikarija s otjecanjem vjeđa i usana, svrbež, otežano disanje i crvenilo (početni znaci anafilaktičkog šoka) te anafilaktički šok (najčešće nakon u području glave ili vrata). Teške posljedice mogu imati i ubodi u području usne šupljine zbog lokalnog nastanka otekline koja može izazvati gušenje. Najopasniji je ubod stršljena; pčela nakon uboda ne može izvući svoj žalac pa umire, a osa pak može ubosti više puta jer joj žalac ostaje. Na mjesto uboda stavlja se hladni oblog, a u slučaju uboda u usnu šupljinu preporučuje se u ustima otapati kocku leda. Eventualno se lokalno mogu primijeniti kreme s antihistaminicima ili kortikosteroidima. U slučaju jače alergijske reakcije daju se kortikosteroidi i antihistaminici u obliku injekcija, a kod anafilaktičkog šoka uobičajena antišok terapija.
Kad je u pitanju ugriz zmije, treba znati da u našim krajevima žive dvije vrste otrovnica - riđovka i poskok. Na mjestu ugriza vide se dvije ranice od zmijskih zuba. Ponekad postoji samo jedna ranica. Sam ugriz ne znači da je zmija i ubrizgala otrov. Čak u 22 % dokazanih ugriza nema znakova otrovanja. Važno je da ugrizena osoba miruje i potrebno je imobilizirati nogu ili ruku na kojoj je ugrizna rana. Tako se usporava širenje otrova. Osobu treba što prije prevesti do bolnice. Ekstremi- tete koji su ugrizeni ne podvezivati, ne zarezivati ranu i ne isisavati otrov. Ne stavljati led na mjesto ugriza. Znakovi trovanja su vrtoglavica, mučnina, povraćanje, bol i oteklina na mjestu ugriza, otok limfnih čvorova u preponi ili pazuhu... Autor: D. P. Fotografija: Profimedia