Ljudi koji slijede zelenu, mediteransku prehranu sagorijevaju tjelesne masti četverostruko brže od većine onih koji su na dijeti, pokazalo je istraživanje. Oni koji su konzumirali biljnu prehranu 18 mjeseci vidjeli su da im se razina visceralne masnoće smanjila za 14 posto, u usporedbi sa samo 4,5 posto u kontrolnoj skupini koja je jela standardnu zdravu prehranu.
Visceralna masnoća obavija se oko vitalnih organa i unutar trbuha, obično dajući nekome oblik pivskog trbuha. Ova vrsta je najopasnija jer se smatra da oslobađa kemikalije i hormone u krv koji izazivaju upalu, povezanu s kroničnim bolestima poput bolesti srca i bolesti masne jetre.
Mediteranska prehrana - s visokim udjelom masti i proteina, ali s niskim udjelom ugljikohidrata - postala je iznimno popularna posljednjih godina s mnoštvom studija koje hvale njezine dobrobiti za dugovječnost, smanjenje slabosti i zaštitu od raka. Zelena mediteranska prehrana još uvijek sadrži obilje graha, mahunarki, cjelovitih žitarica, lisnatog povrća, maslinova ulja, orašastih plodova i ribe, ali više stavlja naglasak na povrće.
Ljudima u ovoj skupini u najnovijoj studiji rečeno je da odbace crveno meso i perad te da konzumiraju tri do četiri šalice zelenog čaja svaki dan, piše Daily Mail. Istraživači vjeruju da polifenoli, biljni spojevi koji štite tjelesno tkivo od stresa, pomažu u sagorijevanju masti, što je primijećeno u prethodnim studijama.
Liječnica Hila Zelicha, stručnjakinja za pretilost na Sveučilištu Ben-Gurion u Izraelu, koja je bila uključena u studiju, rekla je: 'Smanjenje visceralne masnoće od 14 posto dramatično je postignuće za jednostavne promjene u vašoj prehrani i načinu života.'
Mnogi stručnjaci smatraju visceralnu mast pravim ciljem mršavljenja i boljim pokazateljem nečijeg zdravlja od veličine struka. Visceralna mast se s vremenom nakuplja između organa i proizvodi hormone i otrove za bolesti srca, dijabetes, demenciju i preranu smrt.
Istraživanje objavljeno u časopisu BMC Medicine proučavala je 294 odrasle osobe koje su u prosjeku imale 50 godina i imale BMI 31, što ih je svrstalo u kategoriju pretilih. Gotovo devet od deset 'ispitanika' bili su muškarci.
Stavljeni su na tri različite dijete i zamoljeni su da ih slijede od svibnja 2017. do studenog 2018. godine. Dvjema je skupinama rečeno da slijede varijantu mediteranske prehrane. Jedan dio je slijedio 'zelenu', biljnu verziju, koja je uključivala tri do četiri zelena čaja i jedan shake od Mankaija dnevno. Mankai je najmanje povrće na svijetu, ima 9 esencijalnih aminokiselina, vitamin B, željezo i više od 60 hranjivih tvari. Drugi dio se držao standardne mediteranske prehrane.
Obje su imale kalorijska ograničenja od 1400 kalorija dnevno za žene i 1800 dnevno za muškarce. Također su jeli manje od 40 grama ugljikohidrata dnevno tijekom prva dva mjeseca, što je zatim podignuto na 80 grama. U trećoj skupini, sudionicima je savjetovano da se zdravo hrane, ali im nije dat strogi broj kalorija. Savjetovano im je da se opušteno pridržavaju mediteranske prehrane.
Tijekom istraživanja, svaka grupa je dobila 90-minutnu lekciju o prehrani svaki tjedan prvih mjesec dana, a zatim jednom mjesečno sljedećih pet. Zatim su dobivali satove svaki drugi mjesec do kraja studija. Svi su zamoljeni da rade aerobni trening i trening otpora tri do četiri puta tjedno u trajanju od 45 do 60 minuta. Također su dobili besplatno članstvo u teretani kako bi bili potaknuti.
U skupini 'zelene' dijete, sudionici su u prosjeku izgubili 3,9 posto svoje tjelesne težine i 5,7 posto opsega struka. Oni koji su bili na standardnoj mediteranskoj prehrani izgubili su 2,7 posto, odnosno 4,7 posto. A oni na zdravoj prehrani izgubili su 0,4 posto i 3,6 posto.
Bila je to razlika u visceralnoj masnoći koja je bila primjetna. 'Gubitak težine je važan cilj samo ako je popraćen impresivnim rezultatima u smanjenju masnog tkiva', rekla je Zelicha. Profesorica Iris Shai, nutricionistica koja je vodila istraživanje, rekla je: 'Iz rezultata našeg eksperimenta naučili smo da kvaliteta hrane nije ništa manje važna od broja unesenih kalorija. Cilj je razumjeti mehanizme raznih nutrijenata.'
Istraživači su sugerirali da je veći gubitak visceralne masnoće u skupini na 'zelenoj' dijeti rezultat njihove prehrane koja je sadržavala više polifenola. Razine ovih biljnih spojeva bile su više kod ovih sudionika u usporedbi s drugim skupinama. Njima je potrebno više energije za probavu nego drugim skupinama, što je prema znanstvenicima dovelo do sagorijevanja više energije. To je pak dovelo do pada težine.