PROF.SR.SC. VANJA BAŠIĆ KES O VELIKOM PROBLEMU: 'Glavobolja je najčešći razlog dolaska liječniku'

Uz ostale neurološke bolesti, bavite se i glavoboljama?

Glavobolja je najčešći razlog dolaska liječniku obiteljske medicine. Svaka peta osoba pati od glavobolje. Jedan je od najčešćih simptoma raznih bolesti - od bezazlenih stanja koja ne zahtijevaju nikakvo liječenje do za život opasnih situacija. Postoje različite vrste glavobolja. One koje nazivamo sekundarne, gdje znamo uzrok, povezane su s, primjerice, ozljedom glave, infekcijom, moždanim udarom, aneurizmama i tumorima. Učestalije su glavobolje koje nazivamo primarne, kao što su tenzijska glavobolja, kada pacijent osjeća kao da ima obruč oko glave i mora se gibati kako bi se bol umanjila. Primarnim glavoboljama pripada i migrena. U posljednje vrijeme boljom edukacijom i osvještavanjem o migreni došlo se do pomaka u ranijoj dijagnozi i liječenju. Svaku glavobolju treba ozbiljno shvatiti i napraviti kompletnu dijagnostičku obradu kako bismo isključili teže oblike.

Spomenuli ste migrenu. Što je migrena? Je li to samo jaka glavobolja i što je uzrokuje?

Migrena je najčešća primarna glavobolja. Od nje pati velik broj osoba. Podaci govore da od nje pati čak 18% osoba u Hrvat­skoj. Javlja se češće kod žena, gdje se dovodi u vezu s hormonalnom ravnotežom i životnom dobi. Migrena može biti nasljedna, često liječimo više osoba unutar jedne obitelji. Prvi napadaji migrene najčešće počinju u pubertetu, no još se ne zna razlog nastanka. Na pojavu migrenskog napadaja mogu utjecati i različiti okidači kao što su stres, određena hrana i pića, npr. čokolada, sirevi, crno vino, preskakanje obroka, promjene vremena, promjene u načinu spavanja. Često se napadaj javlja vikendom i slobodnim danima kad osoba spava dulje nego inače. Migrenu opisuju kao jednostranu pulsirajuću glavobolju čiji intenzitet boli može biti od umjerenog do jakog te može trajati i više sati. Također, osobe opisuju različite tipove boli - od osjećaja žarenja, probadanja, udaranja, do tupe ili oštre boli. Važno je da se bol, za razliku od tenzijske glavobolje, pojačava fizičkom aktivnošću. Uz glavobolju često se javljaju mučnina i povraćanje. Osobi smetaju svjetlo i buka te se povlači u tišinu i zamračen prostor. Prije napadaja migrene mogu se pojaviti različite smetnje kao svjetlucajući bljeskovi pred očima, vrtoglavica ili trnci u mišićima. To se naziva aurom.

Kako žive osobe koje pate od migrene? Potraže li liječničku pomoć na vrijeme? Kako se dijagnosticira migrena?

Osobe koje pate od migrene često ne nailaze na razumijevanje radne okoline, obitelji i prijatelja koji ne mogu razumjeti zašto izbjegavaju različite aktivnosti i obavljanje zadataka. Stoga rijetko traže liječničku pomoć i sami se liječe kupujući brojne lijekove protiv bolova. Ti lijekovi s vremenom na njihovu glavobolju djeluju sve slabije, štete ostalim organima i često se razvije ovisnost o njima. Osobi je potrebna sve veća količina lijekova kako bi mogla izdržati glavobolju. Svaka osoba koja ima jaku, dugotrajnu i ponavljajuću glavobolju mora se javiti svom liječniku obiteljske medicine koji će je uputiti na pregled neurologu.

Može li se migrena liječiti ili izliječiti?

Naravno da se može liječiti. Postoje farmakološko i nefarmakološko liječenje. Nefar­makološko liječenje je, primjerice, akupunktura koju primjenjujem kod svojih pacijenata. U farmakološke metode spadaju liječenje akutnog napadaja migrene, gdje se uzimaju lijekovi protiv boli i specifični lijekovi koje propisuje neurolog, a koje treba uzeti na vrijeme na početku glavobolje. Osim lijekova za smirivanje akutne boli, postoji i profilaktičko liječenje kojim nastojimo smanjiti učestalost napadaja migrene, kao i intenzitet boli. Danas postoje specifični profilaktički lijekovi koji se primjenjuju jedanput mjesečno. Smatram da u današnje doba ne smijemo dopustiti da osobe pate od boli. Osim samih lijekova, potrebno je naučiti i razumjeti što dovodi do napadaja te promijeniti određene životne navike kako bi im se smanjila učestalost i poboljšala kvaliteta života.

Kojim se drugim glavoboljama i bolnim stanjima bavite?

Svi smo svjesni pandemije u kojoj smo se našli i posljedica preboljenja infekcije. U ožujku 2020. u KBC-u Sestre milosrdnice osnovala sam postcovid ambulantu. Primijetila sam da velik broj mladih osoba koje su preboljele COVID-19 pati od dugotrajnih nespecifičnih glavobolja, nesanice, poremećaja koncentracije, bolova u ekstremitetima te stalnog umora i drugih neuroloških simptoma. Bolesnicima u postcovid ambulanti radim kompletnu neurološku obradu kako bih isključila neurološka stanja koju su postojala i prije infekcije ili im je infekcija bila okidač.
Bavim se i fibromialgijom, bolnim stanjem gdje se javljaju nespecifični bolovi u mišićima, kostima i tijelu praćeni umorom, kao i problemom sa spavanjem te promjenama raspoloženja. Ne zna se točan uzrok bolesti, no povezuje se s virusnim infekcijama.
Znamo da su bolna stanja često povezana s depresijom. Osoba se povlači u sebe, pati pa ju je zbog toga teško liječiti. Često je u proces liječenja potrebno uključiti i kolege psihijatre i psihologe.

I na kraju, što biste savjetovali osobama koje pate od glavobolje?

Već sam spomenula da u današnje vrijeme nitko ne bi trebao patiti od glavobolja. Potražite savjet liječnika obiteljske medicine i neurologa. Ne liječite se sami da ne upadnete u začarani krug prekomjernog uzimanja lijekova protiv bolova. Osobe i obitelji koje žive ili rade s osobom koja pati od migrene trebaju imati razumijevanje za njih, ne umanjujte im tegobe, pružite im podršku i omogućite im toliko potreban mir.