U sklopu društveno odgovorne akcije Same Chances by Story
Izvor: Dražen Kokorić
Ovještavanje je prvi korak u rješavanju problema rodno uvjetovanog nasilja. Moramo osvijestiti da je nasilje prema ženama nedopustivo kršenje ljudskih prava koje treba biti oštro sankcionirano. Isto tako, nasilna ponašanja trebaju naići na osudu cijelog društva. Nasilnika se ne smije opravdavati i pronalaziti izlike za njegove postupke, a žrtvu treba osnažiti umjesto da joj se nameće dodatni osjećaj krivnje i srama”, govori Petra Kontić, voditeljica programa Rodna ravnopravnost u udruzi B.a.B.e. S magistrom sociologije razgovarali smo o tome kakvo je stanje u našem društvu kada je riječ o rodnoj ravnopravnosti, koje su glavne zadaće udruge čija je članica još od studentskih dana, zašto se žrtve boje prijaviti nasilje te koliko je važan financijski i statusni položaj žrtve kada se govori o seksualnom nasilju.
Story: Kako ocjenjujete stanje u našem društvu kada se govori o rodnoj ravnopravnosti? Gdje su najveći problemi?
Rodna ravnopravnost, rodno uvjetovano nasilje i reproduktivno nasilje prigodničarske su teme koje u fokus dolaze tek pri obilježavanju određenih nacionalnih i međunarodnih dana ili kada se sve manjkavosti sustava oslikaju u medijskom prostoru na nekom konkretnom slučaju. Hrvatska nema Nacionalnu politiku za ravnopravnost spolova. Posljednja takva napisana je za razdoblje od 2011. do 2015. godine. Konvencija Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, tzv. Istanbulska konvencija, i dalje nije implementirana u potpunosti, a popratna izjava kojom se država ogradila od ‘rodne ideologije’, a zapravo od seksualnog odgoja te odgoja za ravnopravnost i nenasilje, ugrozila je temelje učinkovite prevencije ne samo obiteljskog nasilja, nego i neželjenih trudnoća. Godinama upozoravamo na to da nasilje treba biti adekvatno sankcionirano, sudski postupci brzi i učinkoviti, praksa institucija pri postupanju u slučajevima nasilja prema ženama konzistentna, bez previše prostora za pojedinačne interpretacije, a međuresorna suradnja relevantnih dionika/ca koji/e sudjeluju u prevenciji, suzbijanju i/ili sankcioniranju nasilja prema ženama uhodana i kvalitetna. Reproduktivno nasilje u našem društvu službeno ne postoji, kao ni Nacionalni akcijski plan za zdravlje žena, unatoč masovnim svjedočanstvima o neadekvatnom medicinskom tretmanu. Sve su to problemi koje je potrebno hitno adresirati.
Story: Kada vam se žene najčešće obraćaju i s kojim problemima?
Velik broj građanki i građana obraća nam se svakodnevno s vrlo različitim pravnim pitanjima ili različitim razlozima zbog kojih im je potrebna psihološka podrška. S obzirom na to da smo u javnosti uglavnom prepoznate kao udruga koja se primarno bavi ženskim pravima, u puno nas većem broju kontaktiraju upravo žene. S obzirom na strukturu korisnica i problematiku s kojom nam se obraćaju, u najvećoj mjeri riječ je o obiteljskom nasilju.
Cijeli intervju s Petrom Kontić u sklopu društveno odgovorne akcije Same Chances by Story pročitajte u novom broju magazina Story koji je u prodaji od srijede, 24. veljače 2021. godine