Već se godinama logopedija navodi kao jedno od deficitarnih zanimanja u Hrvatskoj, što najviše osjete pacijenti. Kako bi brzo pomogla zabrinutim roditeljima, ali i svim drugim ljudima Lara Pilepić pokrenula je platformu Pitajlogopeda.hr, na kojoj svatko može besplatno postaviti pitanja koja ga muče te dobiti stručan i znanstveno utemeljen logopedski savjet. U razgovoru za Story ova je Riječanka otkrila kako je došla na ideju pokretanja stranice, koji su najčešći poremećaji kod djece, zašto su važni logopedski pregledi tijekom prvih 12 mjeseci djetetova života, kako je raditi s odraslim pacijentima te je li ikada kasno zatražiti logopedsku terapiju.
Story: Na portalu Pitajlogopeda.hr napisali ste kako ste uočili da je put do logopedskog savjeta često zbunjujuć, težak i neizravan. Zašto je to tako?
U Hrvatskoj nema dovoljno logopeda, a postojeći su raspoređeni po dječjim vrtićima, školama i bolnicama te je proces dolaska do nas zbog toga često težak. Nema ni svaki grad takvu instituciju, a ako ima, logopedu se dolazi preko pedijatra ili liječnika opće prakse i zato prođu mjeseci dok zabrinuti roditelji ne dođu do nas. Najgore je kada logopedska pomoć nije ni potrebna, a roditelji su se mjesecima brinuli i čekali zbog nečega što se na kraju ispostavi da je normalna faza u djetetovu razvoju.
Story: Kada vam se roditelji trebaju javiti?
Kada se zabrinu, kada primijete da nešto nije u redu s djetetom, da odskače od prijatelja ili djece u vrtiću. Kada je dijete jako maleno, do treće godine, najčešće su velike interindividualne razlike i puno se toga smatra urednim ako su neki prijašnji faktori u razvoju bili uredni i zadovoljeni. Roditelje najčešće muči govor, ali ako je sve prije bilo u redu i samo govor kasni, to nije velik problem, no ako i ovo prije nije bilo kako treba, odmah počinje intervencija. Roditelji znaju pitati zašto se već radi s njegovim djetetom od godine i pol, a neko drugo dijete od dvije godine ne priča i ono ne ide k logopedu. Zato što ti prijašnji koraci nisu bili zadovoljeni i dijete se nije uredno razvijalo u nekim drugim aspektima komunikacije. Čim to kliničar primijeti, odmah intervenira.
Story: Koji su najčešći poremećaji kod djece?
U velikoj su skupini prisutni komunikacijski poremećaji, a to su poznati poremećaji iz spektra autizma. Druga su velika skupina djeca s jezičnim poremećajima. Ona nešto kasnije progovore jer postoje deficiti u razvoju jezika i jezičnog razumijevanja te dijete jednostavno nije spremno za iduću fazu, odnosno početak govora. Treća su kategorija svi ostali poremećaji govora i govorne proizvodnje poput kasnijeg progovaranja, artikulacijskih poremećaja, mucanja… Svi su oni danas u velikom porastu, djelomično zato što smo kao društvo na to postali osjetljiviji. I prije je bilo svega toga samo se nije toliko dijagnosticiralo. U današnjem društvu djeca su pod povećalom, što je dobro jer se takvi poremećaji većinom mogu tretirati i u velikom postotku prevenirati još veći problemi koji se poslije javljaju. Ako na vrijeme počne logopedska terapija, roditelji i dijete nauče kako se nositi i živjeti s poremećajem, a kasnijom intervencijom inicijalni poremećaj na sebe navuče ne samo dodatne logopedske nego i psihološke probleme koji prožimaju svaku domenu djetetova razvoja.
Djeca bi uz redovite preglede trebala imati i obavezan logopedski pregled?
Da i ide se prema tome da se u pedijatrijskim ordinacijama sistematizira radno mjesto logopeda kako bi se, primjerice, u terminima kada dijete dolazi na cijepljenje mogao obaviti i kontrolni logopedski pregled. To ne traje dugo.Roditelj daje osnovne podatke dok logoped promatra dijete i vrlo lako procijeni je li riječ o urednom razvoju ili početku nekog poremećaja.
Cijeli intervju s Larom Pilepić u sklopu društveno odgovorne akcije Same Chances by Story pročitajte u novom broju Storyja koji je u prodaji od srijede, 17. ožujka 2021. godine
