Tomislav Ramljak, voditelj Centra za nestalu i zlostavljanu djecu, za Story govori o važnosti novog projekta ‘Bajke u digitalnom svijetu’, na koji način pomaže djeci i roditeljima, kao i o svim hvalevrijednim aktivnostima, postignućima i planovima ovog iznimnog centra.
Story: Centar za nestalu i zlostavljanu djecu, čiji ste ravnatelj, objavio je zbirku priča ‘Bajke u digitalnom svijetu’. Na koji su način klasične bajke ‘Tri praščića’, ‘Ružni pačić’, ‘Pinokio’ i druge predstavljene u digitalnom kontekstu?
Svima poznate bajke kao što su ‘Tri praščića’, ‘Ružni pačić’, ‘Pinokio’ i ostale u ovom slučaju imaju cilj djecu i odrasle educirati o sigurnijem i pametnijem korištenju interneta, ali i povezati različite generacije u onome što nam u kontekstu digitalnog doba najviše nedostaje - razgovoru. Naime, na svaku bajku nastavljaju se svojevrsni radni zadaci, postavljaju se pitanja na koja se može odgovoriti samo razgovorom, interakcijom odrasle osobe i djeteta u promišljanju odgovora kako bi se pronašla pouka primjenjiva u digitalnom dobu. Svrha ove slikovnice ponajprije je vrijeme koje će odrasli odvojiti kako bi s djetetom pročitali bajku te rješavanjem pitanja na kraju slikovnice pouke iz priča povezali s pravilima sigurnijeg korištenja interneta
Story: Imate li u planu obraditi još dječjih klasika na ovaj način?
U planu je objava još pet bajki.
Story: Što je, prema vašemu mišljenju, najveća vrijednost ovog projekta? Što je to što najmlađima najviše nedostaje, a ne može im nadomjestiti nijedna tehnologija?
Najvećom vrijednosti ‘Bajki u digitalnom svijetu’ smatramo vrijeme koje će odrasli posvetiti djetetu kako bi je zajedno pročitali i riješili zadatke. Ako za to vrijeme svoje telefone ostave po strani i usmjere svu pažnju na tu zajedničku aktivnost, moći ćemo reći da su naše ‘Bajke’ u potpunosti ispunile svrhu.
Story: Budući da je cilj objavljivanja zbirke educiranje djece mlađe dobi u korištenju digitalnih tehnologija, na koje se to, zapravo, dobne skupine odnosi?
Na predškolsku dob i djecu nižih razreda osnovne škole.
Story: Jesu li provedena istraživanja, koja je najranija dječja dob kad se ulazi u svijet interneta i digitalija?
Istraživanja pokazuju da se dobna granica sve više pomiče i da su djeca već od najranije dobi izložena ekranima. Tijekom predavanja i različitih radionica koje smo proveli i s djecom predškolske dobi vidjeli smo da se već u vrtiću neka djeca susreću i s društvenim mrežama poput TikToka. To je zabrinjavajuće i važno je educirati djecu, ali i roditelje o svim opasnostima i rizicima koji mogu nastati pri korištenju internetom. Nadamo se da ćemo upravo ‘Bajkama u digitalnom svijetu’ uspjeti potaknuti i djecu i roditelje da kritički promišljaju o korištenju interneta i na vrijeme reagiraju.
Story: Vi u Centru vodite nacionalni Centar za sigurniji internet. Na koji način djeluje, kako pomaže obiteljima i djeci?
Cilj je Centra za sigurniji internet održati i unaprijediti Hotline servis za anonimnu prijavu ilegalnog sadržaja na internetu te održati i unaprijediti Helpline telefonsku liniju 0800 606 606 za pomoć, na koju se mogu obratiti djeca i roditelji kako bi prijavili štetan sadržaj i dobili stručnu pomoć. Navedene su usluge za korisnike besplatne. Veliki dio čine razne preventivne aktivnosti usmjerene na djecu, mlade i roditelje, pogotovo obilježavanje Dana sigurnijeg interneta, kada uključujemo nekoliko stotina škola, ustanova i drugih organizacija u podizanje svijesti o sigurnijem internetu.
Story: Postoje li edukativni programi u Centru za sigurniji internet i kako zainteresirani mogu doći do njih?
Organiziramo različite webinare, edukacije i radionice za djecu, mlade, nastavnike i roditelje, a o njihovu organiziranju i održavanju sve zainteresirane informiramo putem internetskih stranica www.cnzd.org, www.sini.hr i na društvenim mrežama Centra. Osim toga, setovi različitih radionica koje nastavnici mogu provoditi dostupni su na našim stranicama za preuzimanje u rubrici Dan sigurnijeg interneta na www.csi.hr.
Story: Pedofilija je najveća opasnost za djecu na internetu, no koji su još problemi o kojima se u javnosti možda premalo govori?
Iako se danas više govori o različitim rizicima i opasnostima, od čega je seksualno iskorištavanje djece putem online alata jedno od najgorih oblika, važno je stalno osvještavati o važnosti čuvanja osobnih podataka - posebno fotografija i videozapisa koji su također osobni podatak, a među djecom se lako dijele. No jednom kada se sadržaj objavi, ne možete znati gdje će završiti. Raste problem online seksualnog uznemiravanja među vršnjacima, a u kolikoj mjeri nastojim doznati i istraživanjem koje je trenutačno u procesu realizacije u sklopu deShame projekta koji se nastavlja na istraživanje provedeno u Velikoj Britaniji, Danskoj i Mađarskoj.
Story: Što je s bullyingom i međuvršnjačkim nasiljem? Kako rješavati tu problematiku?
Nasilje na internetu prisutno je među djecom i mladima, no vidimo da je u tom pogledu posljednjih godina senzibilizacija javnosti i zajednice ipak veća pa su i djeca spremnija prije reagirati i prijavljivati različite oblike nasilja na internetu. Putem naše besplatne savjetodavne linije pružamo podršku žrtvama nasilja, a različitim programima i projektima Centra nastojimo kontinuirano informirati javnost, lokalnu zajednicu i sve građane da reagiraju kako bi se štetne posljedice nasilja na vrijeme spriječile. Radimo na prevenciji edukacijom djece, mladih, nastavnika i roditelja.
Story: Centar za sigurniji internet je i savjetovalište te pruža pomoć djeci i roditeljima?
Djeca, mladi, nastavnici, roditelji i svi kojima je potrebna psihosocijalna pomoć i podrška nakon neugodnih iskustava na internetu mogu nam se obratiti na besplatnu liniju 0800 606 606 svakim radnim danom od 8 do 20 sati.
Story: Što pitaju zabrinuti roditelji?
Pozivi su različiti, ali najčešće se odnose na dobivanje neprimjerenih poruka ili ucjena na društvenim mrežama, neugodnih komentara i kako reagirati na njih. Sve više pitanja dobivamo za pomoć u vezi s mrežom TikTok, a otkad vlada pandemija, djeca više koriste tehnologiju pa su i pozivi češći.
Story: Ipak, vaš primarni angažman je na čelu Centra za nestalu i zlostavljanu djecu.
Da, Centar je osnovan 2006. godine radi prevencije zlostavljanja i zanemarivanja djece i mladih u svakom obliku, sigurnosti i zaštite djece i mladih na internetu, prevencije nestanka djece i mladih te sprečavanja trgovine djecom, promicanja i zaštite prava i interesa djece te promicanja, razvoja i unapređenja zdravlja i kvalitete života djece, mladih i obitelji. Osim što vodimo Centar za sigurniji internet, vodimo i 116 000, Europski harmonizirani broj za nestalu djecu, čime predstavljamo Hrvatsku u europskim međunarodnim udruženjima.
Story: Kojim sve statistikama, brojkama raspolažete od osnutka?
Osvrnuo bih se samo na jednu statistiku koja je posebno zabrinjavajuća, a to je kazneno djelo iskorištavanja djece za pornografiju putem interneta koje je od 2013. poraslo za 400% - samo prošle godine zabilježeno je 225 slučajeva tog kaznenog djela. Postavlja se pitanje koliki je broj djece koje su žrtve?
Story: Koliko je trenutačno nestale djece u Hrvatskoj?
Trenutačno se traga za trideset i troje maloljetnika na području RH.
Story: Na koji se način obavlja potraga? Tko financijski stoji iza svega?
Potraga je isključivo u nadležnosti policije, mi stojimo na raspolaganju za primitak poziva, informiranje javnosti, kao i pružanje psihološke pomoći roditeljima ili djetetu nakon pronalaska.
Story: Iz kakvih obitelji dolaze nestala djeca? Koji su najčešći razlozi nestanka?
Djeca najčešće bježe iz ustanova, a razlozi su razni - neprilagođenost okruženju, želja za avanturom, skitnjom, ljubav ili školski problemi. Jedno je sigurno, nijedno dijete neće pobjeći iz okruženja u kojem je slušano, voljeno i prihvaćeno te gdje je, naravno, uspostavljen kvalitetan odnos s odraslom osobom koja mu je skrbnik.
Story: Kako se Centar brine o zlostavljanoj djeci?
Najviše u području savjetodavnog i terapeutskog rada s djetetom.
Story: Iz kakvih obitelji najčešće dolaze zlostavljana djeca te kako uopće smanjiti tu stravičnu statistiku?
Za zlostavljanje djeteta ne mora biti kriva obitelj, ono može biti žrtva zlostavljanja neke nepoznate osobe, putem interneta ili čak osobe koju poznaje. Neophodno je povećati kazne za počinitelje takvih kaznenih djela kako bi se poslala poruka da će se takvo kazneno djelo počinjeno nad djecom maksimalno kazniti. Prevencija je neophodna, kao i kampanje za podizanje svjesnosti o postojanju ovog oblika zlostavljanja kako bi se prijavila svaka sumnja ili saznanje o takvom djelu. Neophodno je provoditi edukaciju odgojno-obrazovnih stručnih djelatnika kako bi na vrijeme mogli prepoznati svaki oblik zlostavljanja, ali i u virtualnom svijetu gdje djeca sve više borave. Svakako bih naglasio edukaciju sudaca i tužitelja u vezi sa slučajevima seksualnog iskorištavanja djece putem interneta koje je svuda u porastu.
Story: Koje akcije i postignuća Centra možete izdvojiti? Na koje ste ponosni?
Najviše sam ponosan na naše korisnike koji svakodnevno dolaze u poludnevne boravke, na njihov trud, predanost i želju za promjenom. Ponosan sam na naše volontere kojih je nekoliko stotina u ovih 15 godina provelo više tisuća sati kako bi svijet učinili boljim mjestom, pogotovo za djecu. Ponosan sam na svoje kolegice i kolege koji čine Centar takvom divnom organizacijom koja ostvaruje zavidne rezultate na nacionalnoj i međunarodnoj razini. Ponosan sam što svaki dan osiguravamo topli obrok svakom korisniku, odjeću, obuću, školski pribor, izlete, poklone za Božić i rođendane te sve ono što je brojnoj djeci neophodno kako se ne bi osjećali isključeno. Ponosan sam što pokazujemo da smo drukčiji, da djeca mogu postići rezultate ako razvijate odnos s njima, da jedna udruga može napraviti veliku promjenu u zajednici i zaista učiniti Hrvatsku boljim mjestom za djecu.
Story: Imate li u planu i neke projekte kojima biste još glasnije progovorili?
Sljedeće godine uselit ćemo u nove prostore koje smo izgradili pomoću europskih fondova, a ukupna im je vrijednost veća od deset milijuna kuna. Iduće godine počinje i gradnja novog objekta koji će pružati mjesto stručnjacima za savjetodavni i terapijski rad, i to sa smještajnim kapacitetima. Želja nam je imati više mobilnih timova kako bismo mogli doći do svake škole, ustanove ili obitelji kojima je pomoć potrebna. Zaštita djece i mladih na internetu i dalje će ostati prioritet, no neophodna je veća uključenost države i lokalne zajednice kako bismo razvijali preventivne programe i educirali djecu, mlade i obitelji o sigurnijem korištenju interneta. Vrijeme je da se posvetimo budućnosti ove zemlje, a to su djeca.
Story: Važno je napomenuti da će se ‘Bajke u digitalnom svijetu’ naći i u mnogim domovima, a prihod od prodaje namijenjen je Centru?
U Centar za nestalu i zlostavljanu djecu svakodnevno boravi više od stotinu djece, godišnje imamo velike troškove za prehranu, odjeću, obuću, slobodno vrijeme, čak i prijevoz djece do naših prostorija kako bismo mogli s njima raditi, a za sve to potrebna su nam sredstva. Tijekom godine velikom broju obitelji naših korisnika doniramo razne potrepštine - namještaj, kućanske uređaje - kako bi djeci mogli osigurati kvalitetniji život. Naša savjetovališta su besplatna, a zbog pandemije prvi put imamo liste čekanja jer nemamo dovoljno stručnjaka, a potrebe su velike. U nekim smo gradovima jedina organizacija koja radi s djecom pa i tamo imamo liste čekanja, a kapaciteti su nam ograničeni. Svake se godine trudimo rasti i pružiti naše usluge što većem broju djece i mladih, a uspješni možemo biti samo ako nastavimo dobivati podršku Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, Osječko-baranjske županije i Grada Osijeka.
“Djeca se trebaju nositi sa svijetom”
Mateja Vukmir, pravnica, autorica bloga Glitter Girl Blog i slikovnice ‘Kad je moja prabaka bila mala’, govori o projektu ‘Bajke
u digitalnom svijetu’
Zastane mi knedla u grlu kad god ugledam bake i djedove, mame ili tate koji hodaju pokraj svojih unuka, svoje djece, prateći ih iz škole i na leđima nose njihove teške školske torbe. Slika je to i prilika ljubavi koja nastoji dijete zaštititi od jezivog svijeta u kojem živimo, koja želi preuzeti sav teret odrastanja na sebe. Istina jest - ne možemo djecu odgajati u izoliranom balončiću. Svijet je ovdje, zna biti i čudan i nasilan, ali i lijep i nježan, ako se naučimo nositi s njim.
Iako moja (vrtićka) djeca ne znaju ništa o TikToku i ne prate nijednog youtubera, nikada nije prerano govoriti o svijetu koji nas okružuje, koji djecu zanima i koji žele razumjeti. Slikovnice su jedan od kvalitetnijih alata kojim se možemo poslužiti u odgoju jer ih dijete doživljava svim osjetilima - ono usvaja riječi, dovršava nedorečenosti u ilustraciji, promišlja pouke koje priča nudi. Bajke su stoga često prve priče koje djeca upoznaju. One kriju životinje koje govore, misteriozna putovanja i zabavne dogodovštine. ‘Tri praščića’ omiljena su bajka mome sinu pa su mi poznate sve verzije te bajke koja se pripisuje braći Grimm, a pouka je uvijek ista - marljivost i domišljatost se isplate, a lijenost je put u propast. Čitajući je, ističemo da je važno truditi se, biti strpljiv i uvijek u potrazi za otpornijim materijalom za gradnju kuće kojim bismo još uspješnije nasamarili vuka. No nikada ovu bajku nisam promatrala iz perspektive roditelja praščića koji nisu ni svjesni opasnosti koje vrebaju.
Budući da se već godinama brine o sigurnosti djece, Centar za nestalu i zlostavljanu djecu, u suradnji s Centrom za sigurniji internet i IT tvrtkom Combis, izdao je digitalnu bajku ‘Tri praščića’ kao prvu u nizu slikovnica koje djecu poučavaju o opasnostima na internetu te klasičnu bajku ponudio kao analogiju za virtualni svijet. Kao velikoj knjigoljupki, iznimno mi je drago da u digitalnom svijetu, u kojem je sve, čak i škola, online, postoje timovi koji još cijene odgojno-obrazovnu vrijednost ukoričene ilustrirane dječje književnosti. Činjenica da je sav prihod od prodaje knjige (u iznosu od 49,90 kn) namijenjen Centru za nestalu i zlostavljanu djecu čini je još slađom knjiškom poslasticom.
Iako bi se dalo pretpostaviti da su tri praščića teleportirana u suvremeni okrutni svijet, osnovna fabula o prasećoj braći nije tako adaptirana - praščići i dalje naivno grade kuće u šumi, ali ovaj je put naglasak na sigurnost koju predstavlja kuća od cigle, odnosno koje nedostaje u gradnji kuća od slame i drva. Autorica teksta je psihologinja Iva Vidanec, a ovo se izdanje bajke razlikuje po digitalnim ilustracijama za koje je zaslužna svestrana Rebeka Ljiljak. Osim priče, knjiga sadrži vježbenicu koja otvara temu online opasnosti i potiče roditelje da s djecom razgovaraju o tome tko bi u virtualnom svijetu predstavljao praščiće, a tko vuka, kako prepoznati vuka te što možemo učiniti kako bismo se osjećali sigurnijima. Vježbenica postavlja pitanja o sigurnijim korisničkim profilima na društvenim mrežama, postavkama sigurnosti i privatnosti, ali i podsjeća roditelje na opasnost dijeljenja suviše informacija o djeci na internetu. Kratki kviz o sigurnosti na internetu i savjeti za gradnju čvrstih online temelja poticajno djeluju na čitatelje, velike i male, te nude novu perspektivu u šumi zvanoj 21. stoljeće. Ne dajte da vas zavaraju simpatični praščići - ako o izazovima virtualnog svijeta još niste razmišljali, ova će vas knjiga najprije preplašiti, a tek onda educirati i potaknuti na jačanje povjerenja u odnosu dijete - roditelj, ali i na gradnju sigurnijih kućica na internetu - ne zato što je zabavno nadmudriti zločestog vuka, nego zato što je osjećaj sigurnosti neophodan za rast svake osobe, bez obzira na dob.