Stoga s vama dijelimo nekoliko preporuka izdavačke kuće Naklada Ljevak s kojima će prijelaz u rutinu svakodnevice biti nešto lakši i neobičniji.

Putopis „Vrt razgranatih staza“ Olega Maštruka zanimljiv je i živopisan prikaz Latinske Amerike te će vam pomoći da se još neko vrijeme od pritiska obveza sklonite među priče iz Amazone.

A za one kojima je obveza u potpunosti dosta, tu je studija „Banditi“ Erica Hobsbawma koji daje odgovore po kakvim su kodeksima ponašanja živjeli; koje je bilo njihovo mjesto u gospodarstvu i politici; što ih razlikuje od revolucionara te zašto se češće pojavljuje u seljačkim društvima nego u industrijskim?

U knjizi „Kraljica“ Jadranka Kosor pokazuje drugu stranu svoje prirode, onu zaigranu, opušteniju, manje ozbiljnu. Ali i vještinu pripovijedanja, uvjerljivog portretiranja karaktera te hrabrog razgrtanja zaštitnih ovoja koji skrivaju rane iz njezine osobne prošlosti.

STORY2.jpg
promo 

STORY3.jpg
promo 

Nina Lykke u bestseleru „Ne, ne i ne“ na briljantan način, duhovito i satirično, secira suvremeno narcističko društvo, kroz svoje manjkave likove otkrivajući nam nas same – uhvaćene u žrvnju svakodnevice kako se koprcamo dok nam naše mane ispadaju iz ruku.

A duhovit prikaz čovjeka i njegovih slabosti u sukobu sa manama i slabostima daje i Merijn de Boer u romanu „Grupa Solidarnosti“ o skupini ljudi koji žele promijeniti svijet te o jednom muškarcu koji se među njih nije uklapao, ali se prvi put u životu zaljubio.

„Ni koraka više“ Janje Vidmar naslov je koji će vas razdrmati i pomoći vratiti u stvarnost. To je priča o življenju punim plućima istinskom življenju kao putu, o ljubavi kao pokretaču te u konačnici, o svjetski poznatom hodočasničkom El Caminu, Putu sv. Jakova, koji je obilježio živote mnogih.

STORY4.jpg
promo 

Svojim konfuznim, ali beskrajno duhovitim tokom misli, Klijent E. Busken lebdi između sadašnjosti i prošlosti i opisuje zadnji dan svog domskog životu kroz fragmentirana sjećanja na istinite i izmišljene događaje.

„Jutro i večer“ Jona Fossea roman je koji povezuje dvije točke ljudskog života, ulazeći u srž rađanja i umiranja. Između je život za koji se čini da je uvijek isti, a uvijek je i različit. Brouwers

„Eskim na feniksu ti je ukrao mobitel“ Nataše Govedić potire uvriježenu logiku pravocrtne efikasnosti i funkcionalnosti, pokazujući da, ako je smisao ostvarenja cilja upravo u putu kojim smo do njega stigli, onda nema bolje staze od stramputice.

„Sirove priče“ Borisa Perića kroz intertekstualna nas poigravanja književnom tradicijom uvode u univerzum u kojem nas sir vodi od sirovine do surovosti, a sve kako nam se mozak ne bi ukiselio poput zelja.