Održivost je posljednje vrijeme planetarno "vruća“ tema, pa i kad je gastronomija u pitanju. Održiva gastronomija sve je popularniji termin i znači kuhinju koja vodi računa o tome odakle su sastojci, kako je hrana uzgojena te kako i u kakvoj ambalaži dolazi do naših tržišta i na kraju do naših tanjura. Svjetski dan održive gastronomije obilježava se 18. lipnja, a UNESCO, Organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) i Opća skupština UN-a već godinama promiču zelenu kulturu prehrane kojoj i mi sami, našim svakodnevnim navikama, itekako možemo pridonijeti.
Od smanjenja bacanja hrane do podrške lokalnim i organskim poljoprivrednicima, postoji mnogo jednostavnih načina na koje svatko od nas može donositi svjesne odluke o hrani. Uvođenjem jednostavnih promjena u svakodnevnom životu, poput planiranja obroka, pametne kupnje i pravilnog skladištenja hrane, svi možemo sudjelovati u promicanju održivosti. Početak svake godine vrijeme je donošenja odluka. Ovo su tri svjesne odluke koje će (za razliku od novogodišnjih) biti jednostavno i provesti te tako dati svoj doprinos očuvanju okoliša.
#korak 1: što manje bacanja!
Prema FAO-u, oko jedne trećine proizvedene hrane u svijetu baci. Dok se hrana razgrađuje, ona oslobađa metan, koji je 25 puta jači od emisije CO2. Rasipanje hrane stoga ne samo da pridonosi emisiji stakleničkih plinova i drugim ekološkim problemima, već i rasipa resurse poput vode, energije, rada i tla koji se koriste za proizvodnju hrane. Srećom, postoji mnogo jednostavnih koraka koje možemo poduzeti kako bismo smanjili bacanje hrane. Primjerice, planiranje obroka i sastavljanje popisa za kupovinu može nam pomoći da izbjegnemo prekomjernu kupnju. Način na koji čuvamo hranu također može produljiti njezin životni vijek. Osim toga, korištenje ostataka hrane na kreativan način također je efikasan način kako i uštedjeti i sačuvati planet.
# korak 2: svjesne odluke i izvan tanjura
Održivi obroci uključuju svjesne odluke koje nadilaze naše tanjure. Radi se o razumijevanju životnog ciklusa naše hrane, od farme do stola, i donošenju odluka koje neće štetiti okolišu. Jedna od takvih odluka je i kupnja proizvoda koji dolaze u održivim ambalažama. Naime, podaci kažu kako su pripadnici Generacije Z i Milenijalci lojalni brendovima koji promiču održive prakse. Pregledi ekološkog sadržaja na TikToku, društvenoj mreži mladih, porasli su šest puta tijekom prošle godine. Svjesni novog trenda, brendovi koji idu ukorak s vremenom ugradili su održivost u svoju poslovnu strategiju. I Franck je predan ostvarivanju održivog rasta, usmjerenog na dobrobit planeta i svih sudionika u proizvodnom procesu. U srži Franckove strategije leži razvoj ambalažnog materijala, s naglaskom na smanjenje otpada, smanjenje potrošnje resursa i smanjenje emisije CO2. Postavljen je cilj optimizacije ambalaže s jasnim smjernicama: smanjenje količine ambalažnog materijala, povećanje udjela ekološki prihvatljivih materijala, smanjenje negativnog utjecaja na okoliš te poticanje recikliranja i ponovne upotrebe.
Franck tako ima 100% reciklabilnu ambalažu na cjelokupnoj kategoriji svojih čajeva. Samo uvođenjem filtar papira za čaj, koji je građen od celuloznih vlakana te ne sadrži plastiku, kao i polipropilenskog omota koji je reciklabilan, Franck je značajno smanjio upotrebu plastike. Konzumirajući ove održive čajeve, svatko od nas može dati svoj doprinos održivosti. Šipak, Kamilica & đumbir, Kadulja…, samo su dio biljnih čajeva iz bogatog Franck asortimana, u kojem je i velik izbor voćnih i funkcionalnih čajeva poput Immune čaja s limunskom travom, spearmintom i bazgom te dodatkom cinka i vitamina D. Franck obitelj čine i popularni Zeleni i Indijski crni čaj, kao i Superiore čajevi, profinjeni premium čajevi sačinjeni od nježnih listića i pupoljaka te pažljivo biranih komadića voća.
Ovim eko friendly čajevima, kao i zamjenom termoskupljajuće folije kartonskom ambalažom u transportnim pakiranjima te plastičnih žličica drvenim u segmentu ''Coffee to go'', Franck je u posljednje tri godine smanjio količinu plastike na tržištu za 58,1 tona. Već danas čak 75% ukupnog njihovog otpada može se reciklirati, a plan je da do 2030. godine taj postotak dosegne 100%.
#korak 3: prednost biljnoj prehrani
Održivi obroci često uključuju smanjenje potrošnje mesa i uvođenje biljnih alternativa. Prijelaz na 100% biljnu prehranu nije za svakoga i nije lak zadatak, ali već samim uključivanjem više biljnih obroka, možemo puno učiniti na samo za okoliš, nego i za vlastito zdravlje. Biljna prehrana često zahtijeva manje zemlje, vode i energije za proizvodnju u odnosu na mesnu industriju, što je čini održivijom opcijom za prehranu rastuće globalne populacije. Srećom, biljna hrana postaje i sve zanimljivija, sofisticiranija, kreativnija…
*Sadržaj nastao u suradnji s brendom Franck.
