U svojoj praksi logopedinja mr. sc. Nataša Šunić Vargec, prof. logoped, često susreće roditelje zabrinute zbog toga što njihovo dijete još ne izgovara prve riječi ili ne slaže rečenice u očekivanom razdoblju.
„Da bi dijete ovladalo govorom, mora postojati organska osnova za razvoj govora, što uključuje dobar sluh, normalnu inteligenciju, govornu motoriku, razlikovanje glasova i razvijene jezične sposobnosti“, pojašnjava logopedinja.
Dodaje kako dijete jezik usvaja prirodno, kroz razvoj svojih fizičkih i psihičkih sposobnosti te kroz potrebu za komunikacijom i razumijevanjem svijeta oko sebe – slično kao što uči hodati ili trčati.
Prve faze razvoja govora
Nakon nekoliko mjeseci života, najčešće oko četvrtog ili petog mjeseca, dječje glasanje počinje se mijenjati. Nestaje dio ranih, “neorganiziranih” glasova, a postupno se pojavljuju zvukovi karakteristični za okolinu u kojoj dijete raste.
U prvim riječima dijete ne imenuje samo predmet ili osobu, već izražava i svoj odnos prema njima. Upravo zato, ističe logopedinja, prve riječi nose i emocionalnu i komunikacijsku komponentu.
Razlike među djecom u razvoju govora mogu biti velike – neka djeca već oko prvog rođendana koriste kratke rečenice, dok druga tek oko drugog.
Kada se treba zabrinuti?
Iako većina djece počinje govoriti u dobi od oko dvije godine, ponekad se dogodi da dijete od dvije godine govori vrlo malo ili tek nekoliko loše artikuliranih riječi.
Važan pokazatelj je razumijevanje govora. Ako dijete razumije jednostavne naloge poput „Daj mi žličicu“ ili „Pokaži gdje je mama“, te može pokazati dijelove tijela kada ih se imenuje, velika je vjerojatnost da će se govor uskoro razviti.
„Razumijevanje govora obično prethodi govoru, pa ako dijete dobro razumije, izražajni govor najčešće dolazi kasnije bez većih teškoća“, objašnjava.
Što je usporeni razvoj govora?
Usporeni razvoj govora odnosi se na situacije kada su jezične sposobnosti djeteta ispod očekivane razine za njegovu kronološku dob. U blažim slučajevima kasni samo govor, dok je razumijevanje očuvano, dok u težim slučajevima može biti pogođeno i razumijevanje i izražavanje.
Kašnjenje može biti različitog stupnja, od poteškoća u razumijevanju jednostavnih uputa do nemogućnosti razumijevanja složenijih gramatičkih struktura.
Logopedinja ističe da se u najtežim slučajevima usporeni razvoj govora može prepoznati već oko godine i pol života – osobito ako dijete ne razumije govor i ne govori.
Dva tipa usporenog razvoja govora
Postoje dva osnovna tipa:
- Motorni tip - izraženije poteškoće u govornom izražavanju
- Senzorni tip - veće poteškoće u razumijevanju govora
U težim slučajevima dijete može komunikaciju nadomještati plačem, vriskom, gestama i mimikom. Često se javljaju i promjene u ponašanju - povučenost ili agresivnost, ovisno o tipu poremećaja.
Kada potražiti pomoć?
Ako roditelji primijete znakove zaostajanja u razvoju govora, preporučuje se pravovremeni odlazak logopedu. Stručna procjena može pomoći u otkrivanju uzroka kašnjenja te uputiti na dodatne specijalističke preglede ako su potrebni.
U slučaju da je dijete premlado za terapiju, roditelji dobivaju upute kako poticati razvoj govora kod kuće.
„Pravodobna intervencija može pomoći u otklanjanju uzroka ili barem ublažavanju poteškoća“, naglašava logopedinja.
Kako roditelji mogu poticati govor?
Prema Šunić, ključan je svakodnevni poticaj kroz igru i interakciju. Preporučuje se:
- povezivanje zvuka i slike
- korištenje onomatopeja (oponašanje zvukova iz okoline)
- slikovnice s velikim i jednostavnim ilustracijama
- dodavanje zvučnih podražaja uz slike (npr. zvuk životinje)
„Svaki, pa i najmanji poticaj, povećava šanse za uredan govorno-jezični razvoj“, zaključuje logopedinja.
