Sezona gripe i drugih respiratornih viroza službeno je započela u zimskim mjesecima u Sjevernoj hemisferi i, prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, aktivnost gripe u Europi bilježi rani porast ove godine, s većim postotkom pozitivnih testova nego uobičajeno za ovo doba godine, piše Svjetska zdravstvena organizacija.

U medijima se ovih tjedana često spominje i tzv. "supergripa" - izraz koji se koristi za opis novog podtipa influenze A(H3N2) sa sedam mutacija (nazvan subklada K), koja dominira u brojnim zemljama i pridonosi ranom i intenzivnom valu oboljenja.

I u Hrvatskoj je znatno povećan broj slučajeva gripe, uključujući soj influenze A/H3N2 koji se smatra zaraznijim, piše Slobodna Dalmacija.

Prema riječima voditeljice Odjela epidemiologije županijskog Zavoda za javno zdravstvo, Šibenikom i županijom hara podtip virusa A (H3N2), koji je značajno mutirao ove godine, pa čak nije pogođen ni u cjepivu.

"Obolijevaju najčešće mlađe osobe, predškolski i školski uzrast, što je normalno jer one dosad nisu baš dolazile u kontakt s virusom gripe i prijemčivi su, no kod njih je bolest bezazlena. Kod starijih od 65, kao i kod kroničnih bolesnika, bolest zna biti teška, a kao posljedica može se pojaviti i upala pluća", kaže dr. med. Ankica Parat Baljkas, spec. epidemiologije.

Tipovi i sojevi uzročnika gripe

Gripa (influenza) je akutna respiratorna infekcija uzrokovana različitim sojevima virusa gripe. Virus se prenosi kapljičnim putem (kihanjem, kašljanjem) i kontaktom s kontaminiranim površinama, a simptomi se obično razvijaju vrlo brzo - u roku od 1-3 dana nakon izlaganja, piše Mayo Clinic.

Postoji četiri tipa influenzavirusa:

Influenza A - najčešći uzročnik sezonskih epidemija i jedini tip povezan s pandemijama.

Influenza B - također uzrokuje sezonsku gripu, ali ne dovodi do pandemija.

Influenza C - obično uzrokuje blaže simptome i rijetko se testira.

Influenza D - uglavnom se nalazi kod životinja i ne uzrokuje značajnu bolest kod ljudi.

Svake godine virus se mijenja uslijed antigenog drifta - malih mutacija na površinskim proteinima - što je razlog zašto se cjepivo protiv gripe mora ažurirati godišnje.

Sezonska i supergripa - simptomi i razlike sojeva
Foto: Shutterstock

Razlike između najčešćih sojeva gripe

Influenza A (H1N1)

Podtip gripe A koji je poznat i kao “svinjska gripa” (2009. pandemija). Simptomi su slični drugim gripama: temperatura, kašalj, glavobolja, bolovi u tijelu. U sezonskoj cirkulaciji obično uzrokuje relativno slične simptome i težinu bolesti kao drugi sezonski sojevi.

Influenza A (H3N2)

Drugi glavni podtip influenze A koji se redovito javlja u sezoni. Povijesno je povezivan s težim simptomima i većim brojem ozbiljnih slučajeva, osobito kod starijih i rizičnih skupina, te često uzrokuje višu temperaturu i intenzivnije sisteme upale u odnosu na H1N1 ili influenzu B.

Trenutno dominantna varijanta u mnogim dijelovima Europe je upravo H3N2 subklada K, koja se razlikuje od soja uključenog u ovogodišnje cjepivo, što može smanjiti djelotvornost cjepiva, iako i dalje pruža zaštitu protiv teških ishoda.

Influenza B

Ne dijeli se na podtipove poput gripe A, ali ima dvije glavne linije (Victoria i Yamagata). Može također uzrokovati ozbiljnu bolest, osobito kod djece, ali nije povezana s pandemijama.

Što znači "supergripa"?

Naziv “supergripa” u javnosti se koristi za opis novog dominantnog soja H3N2, posebno onog s mutacijama koje mu omogućuju brže širenje i lakše izbjegavanje imuniteta koji smo stekli cijepljenjem ili ranijom infekcijom.

Važno je naglasiti da se radi o sezonskom virusu gripe koji je evoluirao kroz mutacije (antigenic drift), a ne o potpuno novom virusu ili drugačijoj bolesti. Takve mutacije su uobičajene kod influence i praćene su godišnje, piše Cleveland Clinic.

Zašto sezona gripe ponekad izgleda "jača"?

Rani početak: ove godine zabilježen je rani porast aktivnosti gripe, što znači da se veći broj ljudi razbolijeva ranije nego inače.

Prisutnost drugih respiratornih virusa: istovremena cirkulacija virusa poput RSV i COVID-19 može dodatno opteretiti zdravstvene sustave i povećati broj hospitalizacija.

Mutacije virusa: virus H3N2 se brzo mijenja, a subklada K igra značajnu ulogu u ovom valu oboljenja.

Sezonska i supergripa - simptomi i razlike sojeva
Foto: Shutterstock

Zašto H3N2 može biti rizičniji za djecu?

  • Veća virulencija - povijesno, H3N2 uzrokuje teže simptome od nekih drugih sezonskih sojeva, posebno kod malene djece i školaraca.
  • Brža cirkulacija - lako se širi u školama i vrtićima, pa može dovesti do brzog povećanja broja oboljelih.
  • Imunitet - djeca mlađa od 5 godina često još nemaju snažan imunitet na ranije sojeve H3N2, pa su osjetljivija.

Potencijalne komplikacije kod djece

  • upala pluća
  • pogoršanje kroničnih bolesti (astma, srčane bolesti)
  • dehidracija zbog povišene temperature i povraćanja
  • rijetko, ozbiljne komplikacije poput encefalitisa

Većina djece ipak preboli gripu bez ozbiljnih posljedica, ali rizik raste kod mlađe djece i djece s kroničnim zdravstvenim problemima.

Kako zaštititi djecu?

  • Cijepljenje protiv gripe - iako cjepivo možda nije 100% učinkovito zbog mutacija, značajno smanjuje rizik od teških komplikacija.
  • Higijenske mjere - pranje ruku, izbjegavanje bliskog kontakta s oboljelima.
  • Praćenje simptoma - povišena temperatura, kašalj, bolovi u tijelu, umor.
  • Medicinski savjet - ako dijete pokazuje znakove dehidracije, teškoće s disanjem ili neuobičajenu pospanost, odmah se javiti pedijatru.