Pomirite se s činjenicom da instant‑rješenja, najčešće u formi “deset brzih koraka”, kada je u pitanju vaše tijelo - ne postoje! Vrijeme čarobnih tableta, čajeva i sličnih manipulacija već je godinama iza nas, krat­koročna zadovoljstva uobličena u fenomen estetske kirurgije čak su i u iznimno gledanim makeover TV emisijama odavno dobila jednu novu dimenziju, onu psihološku. Čini se da ljudska svijest o poimanju vlastita tijela kao nečemu usko povezanim s duhovnim, psihičkim i mentalnim sazrijeva već stoljećima, sporo, presporo. Kulturološka moć kirurškoga uljepšavanja, od vremena kada je bila obavijena velom tajne preko svog buma u devedestim godinama prošlog stoljeća pa sve do danas, djeluje pod krilaticom “povećaj, smanji, napuši, zategni”. Takvo banaliziranje vlastita hrama (tijela) dovelo je do općeprihvaćenog stava da je za zadovoljstvo dovoljna određena svota koja će vas promijeniti preko noći i donijeti vam sreću.

  No očito je u cijeloj toj pomahnitaloj mašineriji praćenoj tehnološkim dos­tignućima na području uljepšavanja zaboravljeno da je sreća emocionalno stanje za koje i sama psihologija teško pronalazi definiciju, no riječ je o faktoru x koji dolazi iznutra. Sada kada je svijetu objelodanjeno da su psihičko i fizičko u sinergiji te da je nakon botoks partyja, posjeta kozmetičkom salonu u kojem su vas obložili 24-karatnim zlatom ili dermatologu koji vas je pomladio vlastitom plazmom i slično poželjno poraditi na unutarnjem doživljaju sebe, sve nekako sjeda na svoje mjesto. “Stoga je jasnije da dojam koji ostavljamo na druge (a čini se da je to danas najvažnije) ovisi zapravo o načinu na koji ‘nosimo’ svoje tijelo, o predodžbi koju imamo o sebi. Uz pozitivnu sliku o sebi odavat ćemo veći sklad, biti ugodnije društvo, a time i prihvaćeniji”, kaže Maja Novak Pervan, psihologinja i psihoterapeutkinja iz Zagreba, te dodaje da odgovor na pitanje “tko sam i koliko vrijedim“ ovisi o slici koju imamo o sebi. No da bismo došli do te silno željene pozitivne slike, potrebno je poraditi na općem stanju koje se popularno naziva wellbeing, što u prijevodu s engleskog znači dobrobit. Svijest o vlastitoj dobrobiti uobličena u kvalitetu života preuzela je dominaciju te se loš odnos prema tijelu, emocionalni toksini i destrukcija vlastita ja pomalo pretvaraju u sagledavanje vlastitih vrijednosti u potrazi za najboljom formulom i oblikom življenja. Stoga i ne čudi činjenica da su mnogi terapijski i wellness SPA centri svoje već ionako bogate programe dopunili tretmanima pod imenom wellbeing. U svjetskim razmjerima možemo govoriti o pravoj invaziji tog pojma te se na tržištu može pronaći niz magazina, knjiga i portala koji se bave “vašom dobrobiti”, koja postaje mainstream.
  Riječ  je o njegovanju individualne ljepote i očuvanju zdravlja koje se postiže isključivo prirodnim putem, odnosno organskim proizvodima i terapijama u skladu s prirodom. Zdravlje i svi njegovi aspekti - fizičko, psihičko, mentalno i duhovno - postaju i, nadamo se, opstaju kao jedno od glavnih polazišta u poimanju vlastita tijela i svega onoga što ono prolazi u životu. A njegova glavna i najočitija mijena jest starenje koje, osim u sintagmi anti-ageing na kutijama raznih skupocjenih krema i onih malo manje, još, nažalost, predstavlja tabu. Naravno, borbu s vjetrenjačama možemo malo ublažiti, učiniti je manje bolnom ostavivši prostora onom unutarnjem da učini nešto za vanjsko. Doktor Herman Vukušić, psihijatar s dugogodišnjim terapijskim iskustvom te predsjednik Hrvatskog društva za medicinu stresa i Centra za duhovnu medicinu, kaže da se pojavljuje cijelo jedno novo područje koje se u slobodnom žargonu naziva medicinom duha i tijela i bavi se  utjecajem duševnih stanja na zdravlje organizma. Tako je nedvojbeno dokazano da određene tehnike opuštanja dovode do isključivanja gena odgovornih za niz bolesti. Nadalje, način na koji se nosimo sa stresom u izravnoj je vezi s dužinom telomera, malenih nastavaka na vrhu kromosoma, čija dužina utječe na životni vijek. Istraživanja profesorice Ellen J. Langer u posljednjih dvadeset godina pokazala su da psihološka stanja mogu okrenuti proces starenja u suprotnom smjeru, čak i u poznijoj dobi. “Kada se zna da više od trećine ljudi koji se podvrgnu nekom od estetskih zahvata radi pomlađivanja nakon njega nisu zadovoljni ishodom, sva ova saznanja dobivaju na važnosti. Dapa­če, nemali broj njih zapadne u depresivna stanja. Stoga je važno znati da postoje medicinski dokazane metode i stil života koji ljudima mogu pomoći da izgledaju mlađe i osjećaju se bolje bez kirurških intervencija ili aplikacija botoksom. “Bitno je dosegnuti razinu svijesti u kojoj se na starenje gleda kao prirodan i neupitan proces, odnosno, kako se to popularno kaže, treba stariti dostojanstveno. Koliko god se mi trudili zaustaviti i okrenuti taj proces, to će biti kao da pokušavamo spriječiti  more da svake godine otkine komadić obale”, kaže dr. Vukušić.
Stres kao jedan od glavnih uzročnika mnogih bolesti ujedno je i jedan je od najvećih neprijatelja mladenačkog izgleda jer se u stresnim situacijama povećava proizvodnja hormo­na kortizola koji utječe na to kako starimo te se reflektira u obliku gubitka kose, crvenila kože, aknama i borama te ispucanim noktima. Stoga medicinom duha i tijela preporučuje niz tehnika koje vas mogu naučiti kako se nositi s njime. Neke od najpoznatijih su kognitivna bihevioralna terapija, tehnika koja pomaže promijeniti tijek loših misli i zamijeniti ih pozitivnima, te one najpopularnije tehnike relaksacije kao što su autogeni trening, koji se temelji na vizualizaciji i osvještavanju vlastita tijela, koje za krajnji cilj ima duboko opušteno stanje. Tu je i progresivna mišićna relaksacija koja uključuje polagano stiskanje i opuštanje određene grupe mišića te one najrasprostranjenije metode opuštanja kao što su duhovnost - prakticiranje religije koja znanstveno dokazano opušta, tj. umiruje rad srca, hipnoza i meditacija. Odbacivanje svih štetnih navika kao što su alkohol, cigarete i loša prehrana jedni su od najpoznatijih i najčešćih savjeta kada je riječ o očuvanju zdravlja i mladenačkog izgleda, no jednako je važno, kažu liječnici, poraditi i na nešto drukčijim promjenama stila života. Ono što svaka žena svakodnevno može učiniti za sebe vrlo je jednostavno.
Mentalna aktivnost u obliku učenja novih vještina (najčešće se spominje usvajanje nekog stranog jezika), kontakt s ljudima koji vas opuštaju, ubrzano hodanje koje, prema najnovijim istraživanjima, uma­njuje rizik od moždanog udara i povoljnije djeluje na organizam od trčanja, san kao jedan od najvećih saveznika mladolikosti te, najbitnije, prisutnost prirodnog i mirnog okruženja, kratka samostalna šetnja u prirodi koja dokazano smanjuje napetost i depresiju. Imajući na umu sva ta saznanja, zamijenimo anksiozno i grozničavo trčanje za nezaustavljivim, izbalansiranim načinom života koji će nas dovesti do produktivne i uspješne revolucije te će i odraz u ogledalu postati bitno drukčiji. Napisala: Mirta Bašić Broz Fotografije: Thinkstock