UBLAŽITE ANKSIOZNOST NA PRIRODAN NAČIN: Male promjene dovode do poboljšanja, a jednu stvar morate u potpunosti izbaciti

Anksioznost se može liječiti na različite načine, najčešće terapijom ili određenim lijekovima uz preporuku psihijatra, koji uravnotežuju kemijske procese u mozgu. Međutim, postoje i prirodni načini na koje možete ublažiti simptome.

Anksioznost se može liječiti na različite načine. Jedna uobičajena opcija liječenja je kognitivno bihevioralna terapija. Uz to, pojedini lijekovi poput antidepresiva i sedativa, uz preporuku psihijatra, mogu ublažiti simptome anksioznosti – čak i one najteže. Ovi lijekovi uravnotežuju kemijske procese u mozgu i sprječavaju pojavu epizoda tjeskobe.

Uz lijekove, psihoterapiju i druge medicinske tretmane, postoje prirodni načini na koje možete ublažiti simptome tjeskobe:

Budite fizički aktivni

Tjelesna aktivnost potiče izlučivanje endorfina i seratonina – neurotransmitera, koji ublažavaju osjećaj stresa i napetosti te popravljaju raspoloženje, a time mogu smanjiti i intenzitet anksioznih poremećaja. Također, tjelovježba vam može odvratiti misli od briga i negativnih misli, što u konačnici prekida ciklus tjeskobnog razmišljanja. Studija iz 2013. pokazala je da fizički aktivni ljudi s anksioznim poremećajima imaju blaže simptome anksioznosti.

Isključite alkohol iz upotrebe

Budući da alkohol može djelovati kao sedativ, u početku može ublažiti simptome tjeskobe. Međutim, istraživanje pokazuje da dugotrajna konzumacija alkohola može povećati tjeskobu. Naime, pretjerana konzumacija alkoholnih pića može poremetiti ravnotežu neurotransmitera koji pozitivno utječu na mentalno zdravlje. Njihova neravnoteža povećava intenzitet simptoma tjeskobe. Također, istraživanje koje je obuhvatilo 63 studije pokazalo je da smanjenje unosa alkoholnih pića može ublažiti tjeskobu i depresiju.

Iz prehrane izbacite visoko stimulirajuću hranu

Iz prehrane izbacite visoko stimulirajuću hranu poput one koja sadrži industrijski šećer, kofein, velike količine soli, aditive i konzervanse. Naime, nizak šećer u krvi, dehidracija ili kemikalije u prerađenoj hrani, poput umjetnih aroma, umjetnih boja i konzervansa, kod nekih ljudi mogu uzrokovati promjene raspoloženja. Prehrana s visokim udjelom šećera, soli i kofeina također može utjecati na pojavu anksioznosti.

Uobičajeni znakovi i simptomi anksioznosti uključuju:

• osjećaj nervoze, nemira ili napetosti
• osjećaj nadolazeće opasnosti, panike ili propasti
• povećan broj otkucaja srca
• ubrzano disanje (hiperventilacija)
• znojenje
• drhtanje
• osjećaj slabosti ili umora
• problemi koncentracije
• problemi sa spavanjem
• gastrointestinalne tegobe
• potreba za izbjegavanjem situacija koje uzrokuju tjeskobu

Oblici anksioznih poremećaja

Anksioznost može imati mnoge oblike, kao što su napadaji panike, socijalna anksioznost, fobije, opsesivno-kompulzivni poremećaj (OKP) i posttraumatski stresni poremećaj (PTSP). Ta stanja mogu biti iscrpljujuća, uzrokujući ozbiljne fizičke i emocionalne simptome koji ometaju rad, odnose i ukupnu kvalitetu života.

Anksiozni poremećaji uključuju:

• panični poremećaj
• posttraumatski stresni poremećaj (PTSP)
• opsesivno-kompulzivni poremećaj (OKP)
• separacijska anksioznost (strah od odvajanja ili napuštanja)
• tjeskoba uzrokovana drugim zdravstvenim stanjem
• socijalna fobija
• razne druge vrste fobija
• generalizirani anksiozni poremećaj

Obratite se svom liječniku ako:

• Osjećate se kao da previše brinete i vaša briga ometa vaš posao, odnose ili druge aspekte vašeg života
• Strah, briga ili tjeskoba vas uznemiruju i teško ih kontrolirate
• Osjećate se depresivno, konzumirate psihoaktivne tvari i imate druge mentalne probleme
• Mislite da je vaša tjeskoba povezana s određenim fizičkim zdravstvenim problemom
• Imate suicidalne misli - ako je to slučaj, odmah potražite stručnu pomoć

Smanjite unos kofeina ili ga potpuno izbacite

Baš kao i alkoholna pića, kofein u početku može pomoći u ublažavanju simptoma tjeskobe. Kada se konzumira umjereno, stimulira središnji živčani sustav, povećava budnost i poboljšava raspoloženje. Međutim, pretjerana konzumacija kofeina može imati suprotan učinak i zapravo povećati tjeskobu i nervozu.

Prakticirajte molitvu, meditaciju i druge oblike opuštanja

Razne tehnike opuštanja, poput molitve i meditacije, mogu pomoći u ublažavanju simptoma tjeskobe. Ove tehnike pomažu opustiti mišiće i smiriti um, smanjujući fizičke simptome kao što su napetost mišića, ubrzan rad srca i plitko disanje.

Prakticirajte uravnoteženu prehranu koja sadrži nemasne proteine ​​i zdrave masti

Pokušajte hranu konzumirati u prirodnom obliku, a posebno birajte namirnice koje sadrže nemasne proteine ​​i zdrave masti. Proteini sudjeluju u proizvodnji neurotransmitera koji reguliraju raspoloženje i tjeskobu. Aminokiseline, građevni blokovi proteina, koriste se za stvaranje neurotransmitera kao što su serotonin, dopamin i GABA, koji su uključeni u regulaciju razine anksioznosti.

Niske razine ovih neurotransmitera povezane su s povećanim rizikom od razvoja anksioznih poremećaja. Osim toga, istraživanja su pokazala da visokoproteinska dijeta može pomoći u regulaciji razine šećera u krvi, što može pomoći u stabilizaciji raspoloženja i smanjenju simptoma tjeskobe.

Dokazano je da zdrave masti, poput omega 3 masnih kiselina, imaju pozitivan učinak na simptome anksioznosti. Omega 3 su važne za zdravlje mozga, a studije su otkrile da su niske razine ovih masnih kiselina povezane s većim rizikom od razvoja tjeskobe i depresije. Istraživanja su također pokazala da dodaci omega 3 masnih kiselina mogu smanjiti simptome tjeskobe kod osoba s kliničkim poremećajima tjeskobe, prenosi Kurir.

Ostale zdrave masti, poput mononezasićenih i polinezasićenih masti, koje se nalaze u hrani poput avokada, orašastih plodova i ekstra djevičanskog maslinovog ulja, mogu pomoći u smanjenju upale u tijelu. Upala povećava rizik od razvoja tjeskobe i drugih stanja mentalnog zdravlja.