Tijekom blagdana često pretjeramo s kaloričnom hranom koja sadrži puno masnoća životinjskog podrijetla, što može utjecati na povećanje razine kolesterola. Međutim, ovise li razine ovog parametra isključivo o prehrani i koji je ispravan način tumačenja njegovih vrijednosti?
O ovoj temi govorila je s prof. dr. Katarina Lalić, endokrinologinja i načelnica Odjela za poremećaje lipida u Klinici za endokrinologiju, dijabetes i bolesti metabolizma Kliničkog centra Srbije (KCS).
'Kolesterol je tvar životinjskog podrijetla. Dakle, sva hrana životinjskog podrijetla, uključujući ribu, sadrži kolesterol i podiže njegovu razinu. Budući da su naše dnevne potrebe za kolesterolom relativno male, oko 1 gram, 70 do 80 posto ga sami sintetiziramo. Dnevno bi se trebalo unijeti najviše 200 do 250 mg kolesterola, a to se nalazi u žumanjku jednog jajeta. Prema tome, jedno jaje dnevno je optimum i ne bi se trebalo ići iznad toga. Naravno, nitko ne jede samo to. Svi jedemo meso, mesne prerađevine, masne sireve, kajmak, paštete, hrenovke – to su šampioni u količini kolesterola, triglicerida i slično. Dakle, sav taj višak podiže kolesterol i to vrlo često vidimo, naročito nakon blagdana', kaže prof. dr. Lalić.
'Pretilost, neregulirani dijabetes, pretjerani unos slatkiša također dovode do povećanja masnoća. Ljudi to često ne povezuju. Dakle, suzdržavanje i umjerenost u svemu, pa i u hrani, uvijek su dobrodošli, osobito tijekom blagdana', istaknula je.
Povišeni kolesterol nije uvijek povezan s pretilošću
Tijekom uskrsnih blagdana jedemo i veće količine jaja, koja su često označena kao 'rizična' namirnica za osobe s povišenim kolesterolom. Međutim, dr. Lalić ističe da je ključ u umjerenosti.
'Jaje je nepravedno 'optuženo' kao loše kada je riječ o kolesterolu. Žumanjak i jaje sadrže brojne dobre elemente, poput lecitina (mješavina masnoća – lipida, tvari koja je važna za izgradnju staničnih membrana, posebno živčanih stanica). Preporuka za osobe koje imaju povišen kolesterol i koje su na terapiji jest da mogu konzumirati nekoliko jaja tjedno, ne treba ih se potpuno odreći', rekla je doktorica.
Kolesterol nije izravno povezan s tjelesnom masom i pretilošću. Pretili ljudi češće imaju poremećaj metabolizma lipida, ne samo kolesterola nego i triglicerida, a jedan od vrlo čestih problema je genetska 'pogreška' koja se nasljeđuje ili genetski inducirana povišena razina kolesterola.
'Nasljeđujemo od svojih roditelja gen za receptor za kolesterol. Ako postoji genetska pogreška, onda će se ona naslijediti. Rezultat te pogreške je pojačano stvaranje kolesterola u jetri i takve osobe imaju povišenu razinu kolesterola od rođenja. Uopće ne moraju biti pretili, najčešće i nisu. U tom slučaju dijeta ne pomaže jer se kolesterol pojačano stvara. To nije rijetka bolest, a procjene govore da jedan od dvjesto stanovnika ima povišenu genetsku razinu kolesterola. Ta se bolest zove obiteljska hiperkolesterolemija i, nažalost, ne pokazuje simptome. Pacijent ne osjeća ništa ako ima povišenu razinu kolesterola. Prema tome, jedini način da se to otkrije jest laboratorijska analiza razine kolesterola u krvi', kaže doktorica Lalić.
Kad treba započeti s provjerama kolesterola?
Za muškarce preporuka je da se prvi probir – test za LDL kolesterol – napravi do 35. godine jer muškarci imaju veću predispoziciju za srčane bolesti u mlađoj dobi.
Što se tiče žena, preporučuje se testiranje od 45. godine. Ipak, test se može napraviti i ranije ako postoje druge pridružene bolesti ili ako u obitelji postoje osobe koje su rano doživjele srčani ili moždani udar.
Rezultate analiza obavezno mora tumačiti liječnik
Profesorica Lalić ističe da pacijenti često pogrešno tumače rezultate, tj. referentne vrijednosti.
'Na laboratorijskim listama postoje reference za određenu metodu. Za kolesterol su to često previsoke vrijednosti u odnosu na ono što je znanstveno dokazano i potvrđeno brojnim studijama. Te vrijednosti razlikuju se ovisno o kategoriji pacijenata. Dakle, to što pogledate na laboratorijskoj listi i vidite da se nalazite u nekom rasponu, ne znači nužno da je ta vrijednost optimalna za vas. Zbog toga je nužno da rezultate analiza lipida, tj. kolesterola, obavezno protumači liječnik jer je to individualno. Primjerice, za osobe koje su preživjele infarkt, moždani udar ili imaju aterosklerozu, optimalna je vrlo niska razina LDL kolesterola, često čak ispod jedan, a to nigdje na listi ne piše. Dakle, poruka je – ne tumačite sami rezultate. A s druge strane, važno je da znate svoj broj, odnosno koliki vam je LDL kolesterol', rekla je liječnica.
Simptomi često izostaju
Povišeni LDL kolesterol često prolazi nezapaženo jer pacijenti obično nemaju simptome dok se ne dogodi ozbiljan kardiovaskularni problem poput infarkta miokarda. Nažalost, mnogi saznaju za povišeni kolesterol tek nakon što dožive srčani udar, upozoravaju iz Udruge građana za borbu protiv srčanog udara 'Moja druga šansa'.
Ostvaren je velik pomak u terapiji
Doktorica Lalić napominje da je vrlo teško postići ciljne vrijednosti kolesterola za koje je dokazano da usporavaju aterosklerozu, i da se to ne može postići samo dijetom.
'Postoje razne mogućnosti liječenja. Više od 40 godina dominantni su lijekovi koji se zovu statini. Kada se smanji razina kolesterola i smanji izloženost krvnih žila povišenom kolesterolu, može se prevenirati kardiovaskularni događaj. Međutim, postoje pacijenti koji ili ne podnose statine ili se s određenom dozom ne može postići ciljna vrijednost. No posljednjih 10-ak godina dogodio se veliki napredak u pogledu novih tehnologija i lijekova. Prava revolucija dogodila se u liječenju povišenog kolesterola. Neki se lijekovi daju jednom do dva puta mjesečno. Postoji čak i lijek koji se daje jednom u šest mjeseci, što za osobu koja ima problema s kolesterolom i uzima više lijekova predstavlja veliki komfor. To su lijekovi koji mogu osigurati da loš kolesterol bude zaista nizak. Brojne studije pokazale su da što je razina LDL kolesterola niža, rizik za aterosklerozu je znatno manji', zaključila je.
