Prema prošlogodišnjem izvještaju Svjetske kardiološke federacije smrtnost od kardiovaskularnih bolesti porasla je s 12,1 milijuna u 1990. na 20,5 milijuna u 2021. Ovaj alarmantni trend potiče na razmišljanje o preventivnim mjerama koje možemo provesti kako bismo zaštitili zdravlje srca.
Redovita fizička aktivnost, upravljanje stresom, prestanak pušenja i umjerena konzumacija alkohola su ključni faktori, a jedan od najvažnijih je i zdrava prehrana.
Za zdravlje srca posebno je važna prehrana bogata lisnatim povrćem, mahunarkama, orašastim plodovima, maslinovim uljem, bobičastim voćem i ribom. Meso je također dozvoljeno, iako neke vrste mesa trebamo izbjegavati jer mogu izazvati zdravstvene probleme i štetne su za naš organizam.
Kardiolozi ističu važnost konzumiranja ribe u održavanju zdravlja srca. Prema riječima kardiologa Bradlyja Serwera, istraživanja pokazuju da konzumacija ribe četiri ili više puta tjedno može značajno smanjiti rizik od srčanog udara. Čak i dvije porcije ribe tjedno mogu imati pozitivan efekt na smanjenje rizika od smrti kod ljudi koji već imaju dijagnosticiranu kardiovaskularnu bolest, piše Espreso.
Osobito zdrava opcija je losos.
Dijetetičari već dugo preporučuju uključivanje lososa u svoje obroke, jer studije pokazuju da će ljudi koji ga jedu vjerojatnije biti mršaviji i zdraviji.
Znanstvenici sa Sveučilišta Colorado vjeruju da su identificirali najmanje četiri spoja u ribi za koje kažu da mogu smanjiti 'loš' kolesterol.
To je masna tvar koja se nakuplja u krvnim žilama i oštećuje ih, povećavajući šanse za moždani i srčani udar. Njihova nova studija, objavljena u časopisu Journal of Nutrition, pokazala je da jedući losos možete unijeti najmanje 30 metabolita – tvari koje nastaju tijekom probave ili drugih kemijskih procesa.
Četiri od ovih metabolita povezana su sa značajnim poboljšanjem kardiovaskularnog zdravlja. U studiji su istraživači zamolili 41 sudionika u dobi od 30 do 69 godina da jedu mediteransku prehranu, uključujući raznovrsnu ribu, nemasno meso, cjelovite žitarice te voće i povrće.
Zatim su analizom krvi i drugim pretragama procijenili koliko im je zdrav kardiovaskularni sustav. Ispitivanja su rađena prije i poslije dijete.
Dijeta je uključivala dva obroka lososa tjedno u dva razdoblja od pet tjedana, s mjesec dana pauze između. Sudionici su bili pretili, ali nitko nije imao aktivna metabolička stanja poput dijabetesa tipa 2, piše Daily Mail, a prenosi Stil.
Uzorci hrane dani sudionicima također su analizirani u laboratoriju kako bi se odredili njihovi metaboliti. Istraživači su pronašli ukupno 1518 spojeva u hrani, ali samo 508 je bilo jedinstveno za lososa. Ako su istraživači pronašli spoj u lososu, ali ne i u bilo kojoj drugoj hrani, kategorizirali su ga kao spoj specifičan za lososa.
Otkrili su povećanje dva spoja specifična za lososa i dva metabolita za koje se odavno zna da snižavaju kolesterol i da su povezani sa zdravijim kardiovaskularnim sustavom.
Mnoge od tih tvari bile su masti, nudeći dodatne dokaze o zdravstvenim dobrobitima omega-3 masnih kiselina koje se nalaze u ribi.
Štoviše, otkrili su da su oni s visokim razinama ovih tvari u krvi imali veće smanjenje ukupnog kolesterola, kolesterola lipoproteina niske gustoće, triglicerida i apolipoproteina B, markera bolesti srca.
'Prvi smo identificirali bioaktivne spojeve specifične za lososa koji povećavaju plazmu nakon konzumiranja mediteranske prehrane s jednim do dva fileta lososa tjedno', napisali su istraživači.
Divlji pacifički losos općenito se smatra najzdravijim. Studija objavljena prošle godine pokazala je da vam prelazak sa standardne zapadnjačke prehrane na mediteransku prehranu može pomoći da živite dulje.