Zagrebački Zoološki vrt ponos je naše metropole, kao i cijele Hrvatske, izvor veselja i edukacije. Ove je godine u njemu organiziran jedinstveni Festival proljeća koji traje sve do Uskrsa, a tijekom festivala bit će ukrašen maštovitim velikim pisanicama, zečićima... Vikend je, pak, rezerviran za edukativne i zabavne radionice namijenjene svim generacijama, a ponajprije najmlađima. Tim smo povodom razgovarali s Damirom Skokom, ravnateljem Zoološkog vrta grada Zagreba. Dok smo razgovarali u njegovu maksimirskom uredu, društvo su nam pravila dva zelena pitona, prošarana tirkiznim nijansama i ružičastim točkicama, smještena u terariju.

Story: U Zoološkom vrtu otvoren je prvi Festival proljeća u Divljem srcu grada koji traje do 11. travnja. Što je potaknulo tu lijepu priču?

U pripremi manifestacije sudjelovali su svi djelatnici ustanove na čijem sam čelu. Naime, u sklopu ustanove Zoološki vrt grada Zagreba, osim Zoološkog vrta, djeluju Sklonište za nezbrinute životinje grada Zagreba u Dumovcu, Spomengaj - gradsko groblje i krematorij za kućne ljubimce i restoran Kod morskog lava. Što se tiče samog Festivala proljeća, spomenuo bih da već niz godina slavimo Uskrs u ZOO-u, životinjama darujemo pisanice i osmislimo poseban zabavno-poučni program za djecu. Prije dvije godine na Zekanju u ZOO-u imali smo 10 tisuća posjetitelja, što je bio rekordan broj posjetitelja u jednom danu u Zoološkom vrtu. Kad su uvedene epidemiološke mjere u studenome prošle godine, promišljali smo i o školskim praznicima te odlučili napraviti Advent u Vrtu koji je trajao do 17. siječnja. Radili smo svaku večer, Vrt je bio bajkovito uređen, djeci do 18 godina i zdravstvenim djelatnicima bio je slobodan ulaz. Sve je rezultiralo posjetom 40 tisuća ljudi. Koliko god nam nije bilo lako s obzirom na poteškoće koje svi proživljavamo od početka koronakrize, odlučili smo uz podršku Grada Zagreba donijeti nešto lijepo. Ljudi su se pridržavali epidemioloških mjera, mogle su se kušati i kobasice, kuhano vino te fritule, naši edukatori odjeveni u vilenjake vodili su djecu u poučne obilaske, a događalo mi se i da me zaustavljaju roditelji te nam zahvaljuju što smo im pružili pravi duh Božića. Na krilima toga željeli smo napraviti nešto slično s Festivalom proljeća. Upravo smo zato oslikavali velike pisanice. Nismo htjeli angažirati samo jednog umjetnika nego u oslikavanje uključiti što više njih te umjetničke udruge. Imamo divnu suradnju s vatrogascima kada je riječ o spašavanju životinja po gradu. Oni su nakon potresa i u prvom zatvaranju prošle godine postali kumovi našoj zebri Iskri, a kako su iznimno kreativni, oslikali su jednu veliku pisanicu.

ZA USKRS U ZAGREBAČKI ZOO 'Jedini u svijetu imamo izloženu čovječju ribicu'
Filip Hofer 

Story: Što posjetitelje očekuje na Festivalu proljeća u Divljem srcu grada?

Zanimljive su oslikane pisanice i zečići koji su postavljeni po cijelom vrtu, a zabavne i poučne aktivnosti za obitelji organizirat ćemo vikendom. Zoološki vrt prigodno je ukrašen, a posjetitelji se subotom i nedjeljom mogu uključiti u vođene obilaske Vrtom u kojima će se govoriti o ornitologiji te mladuncima u životinjskom svijetu. Svaka se naša aktivnost oslanja na činjenicu da su današnji zoološki vrtovi svojevrsne Noine arke sa zaštitnim populacijama životinja ugroženih vrsta kako bi se omogućio njihov povratak u prirodu ako tamo izumru.

Story: Šest godina ste ravnatelj ove kompleksne priče. Što ste u dosadašnjem mandatu sve napravili?

Kad sam došao, u tijeku je bila prva faza modernizacije Zoološkog vrta. Prva godina mojeg mandata završena je sa 280 tisuća posjetitelja, a 2019. taj je broj narastao na 480 tisuća. Teško je nabrojiti koliko je nastambi napravljeno i preuređeno. Trenutačno je u tijeku druga faza modernizacije. Upravo se na kanalu Prvog maksimirskog jezera uređuje nova nastamba za risa, medvjeda i dabra. Tu je i istraživački laboratorij za edukaciju djece te istraživanja u prirodi. Već imamo gotov projekt nastambe za žirafe koje nismo imali u ZOO-u od 1957. godine. U Tropskoj kući završavamo 18 terarija, mnogo je još sitnijih radova u tijeku, a morali smo, nažalost, zaustaviti gradnju nastambe za vukove zbog smanjenog vlastitog prihoda. Ubrajamo se u manje gradske zoološke vrtove, nemamo se kamo širiti, što nam i nije fokus. Znamo da trebamo promijeniti nastambu za majmune i morske lavove, ali tko zna, možda ćemo u budućnosti napraviti bio ili safari park na rubovima grada gdje će biti dovoljno mjesta. Mi smo članovi Europskog udruženja zooloških vrtova i akvarija koje ima više od 400 članova i pruža mnogo toga, od stručnosti do suradnje na uzgojnim programima životinja. Primjerice, naš je morski lav otišao u Barcelonu, a nama će doći životinja iz nekog drugog zoološkog vrta. Za svaku vrstu u uzgojnim programima postoji koordinator koji se brine o planu uzgoja. Primjerice, naš Tadzik, kineski leopard, ugrožena životinja, sad je dobio i ženku.

Story: Koja je, prema vašemu mišljenju, najvrednija životinja u ZOO-u?

Jedini smo zoološki vrt u svijetu koji ima izloženu čovječju ribicu. Svaka je ugrožena vrsta dragocjena. Među tim životinjama mogu istaknuti kineskog leoparda, oriksa, balijskog čvorka, kinesku troprugu kornjaču, patuljastog vodenkonja, tapira i crvenu pandu. Teško je izdvojiti samo nekoliko njih.

ZA USKRS U ZAGREBAČKI ZOO 'Jedini u svijetu imamo izloženu čovječju ribicu'
Filip Hofer 

Story: Kakvo je vaše iskustvo s divljim zvijerima poput afričkih lavova. Mislite li da ih se može pripitomiti?

Uvjetno da, ali mi ih ne želimo pripitomljavati. Životinje potičemo na prirodno ponašanje. Nema previše prisnog kontakta. On se svodi na to da ih možete dobro hraniti, čistiti, naučiti ih da prolaze iz nastambe u nastambu ili im obogatiti životni prostor. Kad govorimo o primatima i velikim mačkama, ne smijemo često mijenjati timaritelja. Čimpanza ga mora prihvatiti, što vrijedi za sve životinje na višem stupnju sistematizacije i razvoja te inteligencije. Kontakt se ne ostvaruje zbog igre ili zabave nego zbog potrebe. Najgore je kad mladunče odbaci roditelj. Tada odmah imate problem. Čim ga morate othraniti na ruke, kao što je bio slučaj s medvjedićem Matijom, on zapravo ne zna da je medvjed. Kod životinja koje žive u čoporu, a odgojila ih je ljudska ruka, teško dolazi do međusobnog prihvaćanja.

Story: Mnogi se užasavaju zmija, počevši od mene. Imaju li one osjećaje?

Ne. Zmije vole zadovoljiti potrebe za hranom i parenjem, sve drugo im je suvišno. Kao i krokodili. U svojem uredu u terariju držim pitona Johana. Prepoznaje me po glasu, ali nema tu osjećaja ljubavi. Nije na tom stupnju razvoja. Tko god ih uzima za kućne ljubimce da bi imao tu interakciju, bolje da ih ne uzima. Veličanstvene su životinje, ali na pravo druženje s njima čovjek može zaboraviti.

Story: U uredu držite zelenog pitona. Zašto baš njega?

Jako volim životinje i uvijek sam govorio da ću biti veterinar jer sam imao razne kućne ljubimce. Logično mi je bilo da neku životinju imam u uredu, a Johan ne traži puno, samo hranu svaka tri tjedna. Noćna je vrsta pa je miran danju. Zeleni piton nije kao oni kraljevski koji u pravilu ne grizu. Ovaj zeleni ne voli biti po rukama. Ugrizao bi vas, no, naravno, nije otrovan.

Story: Je li vas Johan ugrizao?

Jest.

Story: Boli li?

Boli, to su četiri sitne rupice. Bio je nervozan, nije imao curu kao sad, čistio sam terarij i netko me nazvao na mobitel, a on me čvaknuo za bok. Nijedna zmija ne napada a priori. Prevelik smo im plijen.

Story: Jeste li razmišljali o nabavi opasne crne mambe?

Inače imamo jednu od boljih kolekcija zmija, izvanredne vrste, poput kraljevske kobre. U planovima je i nabava crne mambe.

ZA USKRS U ZAGREBAČKI ZOO 'Jedini u svijetu imamo izloženu čovječju ribicu'
Filip Hofer 

Story: Tko bi se usudio izvući je iz kutije i staviti u terarij?

Imamo kolege koji su školovani za rad sa zmijama otrovnicama. Postoji zaštitna oprema i tu nema izigravanja mangupa jer se životom plaća svaka greška. Osim što imamo vlastiti kadar za prenošenje znanja, tu su i europski programi učenja prilagođeni svakoj vrsti. Nikad je ne uznemiravate bez razloga, kod rukovanja s takvim zmijama imate posebne rukavice isprepletene čeličnim nitima, kao i ostalu opremu.

Story: Kakva je zagrebačka kraljevska kobra?

Zanimljiva, voli interakciju, prati smjer ruke - kao da zapleše.

Story: Čemu se veselite u idućem razdoblju?

Svakoj lopati, zabijenom čavlu, novoj nastambi, preuređenju starih… općenito razvoju koji donosi i nove posjetitelje. Imamo jednu od najjeftinijih ulaznica u Europi, a bez pomoći Grada to ne bismo mogli. Sve što zaradimo, ulaže se u kvalitetu života naših životinja i razvoj Vrta.