Denim Day započet je 1998. godine kao lokalna kampanja za osvještavanje problema društvene osude seksualnog nasilja i sekundarne viktimizacije, a otada je prerastao u globalni pokret u kojem sudjeluje više od 12 milijuna ljudi diljem svijeta.
Sve je počelo kad je 45-godišnji instruktor vožnje silovao svoju osamnaestogodišnju učenicu na prvom satu vožnje i zaprijetio joj ubojstvom ako nekome ispriča što se dogodilo. Djevojka je ipak skupila hrabrost, priznala sve obitelji i prijavila nasilnika nadležnim institucijama. Silovatelj je završio u zatvoru, ali talijanski Vrhovni sud ga je oslobodio uz objašnjenje 'da su traperice bile toliko uske da je jedini način da ih skine bio taj da mu djevojka pomogne, čineći tako seksualni akt sporazumnim'.
Žene diljem Italije i svijeta bile su konsternirane, a već sljedećeg dana, u znak solidarnosti sa žrtvom, članice talijanskog parlamenta pojavile su se na poslu u trapericama noseći u rukama natpis: 'Jeans: alibi za silovanje'.
U Hrvatskoj se Denim Day obilježava četvrtu godinu za redom u organizaciji Ženske sobe i magazina Story koji je danas osvanuo u denim ruhu, a akciju je podržala i pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić sa suradnicima.
'Pravobraniteljica se pridružuje aktivnostima magazina Story i Ženske sobe, kako bi s institucionalne strane pridonijela osvještavanju javnosti o problemu seksualnog nasilja i sekundame viktimizacije žrtava seksualnog nasilja, kao i o važnosti kontinuirane borbe protiv okrivljavanja žrtava i destruktivnih mitova o seksualnom nasilju nad ženama. Seksualno nasilje, uz obiteljsko, ulazi u dominantne oblike rodno uvjetovanog nasilja, odnosno one vrste nasilja u kojimaje u većini slučajeva počinitelj muškarac, a većina žrtava su žene', istaknula je pravobraniteljica tom prilikom.
Pravobraniteljica kontinuirano u svom radu ukazuje kako su žrtve seksualnog nasilja često izložene predrasudama i stigmatizaciji zbog čega se isto u velikom broju ne prijavljuje ili se, najčešće u slučaju seksualnog uznemiravanja, prijavljuje anonimno.
'Značajan problem još uvijek predstavljaju upravo destruktivni mitovi o seksualnom nasilju, kao i relativiziranje traume žrtava seksualnog uznemiravanja i silovanja, ali nerijetko i sekundama viktimizacija od strane nadležnih institucija kada se žrtve odvaže prijaviti nasilje, što sve dovodi u pitanje učinkovitu borbu protiv ovoga problema i posljedično odlučnost žrtava da o tome progovore. Pravobraniteljica sustavno naglašava i kako su kazne za počinitelje preblage, a trajanje sudskih postupaka predugo, što kod žrtava dodatno stvara osjećaj bespomoćnosti i nepovjerenja u sustav. Sve navedeno u konačnici doprinosi i tzv. visokoj tamnoj brojci ovih kaznenih djela, a koja nikad ne budu prijavljena', poručila je.
Kako bi se na učinkovit način adresirao ovaj značajni problem, pravobraniteljica već godinama nadležnim tijelima upućuje preporuke s ciljem promjene društvenog fokusa s otklanjanja isključivo posljedica nasilja kroz kažnjavanje i osude, na paralelno ustrojavanje mehanizama za učinkovito otklanjanje samih uzroka nasilja, primarno kroz ranu prevenciju te kroz obrazovanje i edukaciju. Daljnje jačanje međuresome suradnje svih nadležnih tijela ostaje jedan od prioriteta, kao i dosljedna primjena Protokola o postupanju u slučaju seksualnog nasilja.
'Pravobraniteljica podržava sve aktivnosti dionika usmjerene prevenciji svih oblika seksualnog nasilja, kao i pružanju odgovarajuće rodno osjetljive pomoći i zaštite svim žrtvama, stoga poziva sve osobe koje su preživjele neki oblik seksualnog nasilja da potraže pomoć i podršku kod nadležnih tijela, organizacija te u Ženskoj sobi. Pravobraniteljici se s povjerenjem i za pravni savjet uvijek može obratiti svatko tko smatra da je neko od njegovih prava u ovom području ugroženo, i to telefonom, e-mailom iii osobno, uz prethodnu najavu', naglasila je pravobraniteljica na kraju.
