Oskarovac i glasni ekološki aktivist Leonardo DiCaprio uložio je novac (cifra nije objavljena) u dvije kompanije koje proizvode meso u laboratoriju – Aleph Farms i Mosa Meat. Slavni glumac kompanijama se pridružio ne samo kao ulagač nego i kao savjetnik jer želi pomoći u razvoju proizvodnje mesa uzgojenog u laboratoriju, kako bi se ubijalo manje životinja.
Ove dvije tvrtke pioniri su u tom području – nizozemski Mosa Meat 2013. je predstavio prvi hamburger od mesa uzgojenog u laboratoriju, koristeći stanice uzete iz krave. A izraelski Aleph Farms prije tri godine predstavio je prvi juneći steak iz laboratorijskog uzgoja. Godinu kasnije uzgojili su prvi steak u laboratoriju na Međunarodnoj svemirskoj postaji, kako bi pokazali da se uz pomoć njihove tehnologije takvo meso može proizvesti i izvan Zemljine orbite, gdje su dostupni minimalni resursi.
“Jedan od najboljih i najučinkovitijih načina da se borimo protiv klimatske krize jest da promijenimo sustav uzgoja hrane. Mosa Meat i Aleph Farms nude nove načine da zadovolje svjetske potrebe za goveđim mesom, istodobno rješavajući neke od najvećih problema trenutačne industrijske proizvodnje mesa. Presretan sam što im se mogu pridružiti kao savjetnik i ulagač, u vrijeme dok oni svoje proizvode pripremaju za potrošače”, poručio je DiCaprio u izjavi za javnost.
Slavni glumac početkom ove godine na društvenim je mrežama poticao svoje pratitelje da smanje konzumaciju mesa kako bi se na takav način pokušalo ublažiti klimatsku krizu. Poručio je kako bi, kad bi svaka osoba jednom tjedno svoj mesni obrok zamijenila opcijom koja se zasniva samo na namirnicama biljnog podrijetla, to imalo utjecaj na okoliš jednak kao da se 12 milijuna automobila makne s ceste. Također, DiCaprio je već ulagao u brojne tvrtke koje proizvode hranu u skladu s načelima održivosti, poput brenda veganskog 'mesa' Beyond Meat, proizvodnju veganskog 'mlijeka' Califia Farms, proizvođača grickalica od slanutka HIPPEAS te tvrtku Perfect Day koja ne koristi namirnice životinjskog podrijetla. Početkom rujna DiCaprio je predstavio i film 'Eating Our Way to Extinction' o utjecajima stočarstva na planet, u kojem je naratorica bila njegova kolegica iz 'Titanica' Kate Winslet te je tada poručio kako je to “film za koji će buduće generacije sigurno poželjeti da su ga svi pogledali danas”.
“Kao osobu posebno povećenu ekološkim temama, želimo iskazati dobrodošlicu Leonardu DiCapriju u naš savjetnički odbor i obitelj naših najvećih ulagača. Naš tim je posvećen poboljšanju održivosti za globalne sustave proizvodnje hrane i jako smo uzbuđeni što Leo s nama dijeli istu viziju. S njegovom strašću i posvećenošću svim temama koje se tiču borbe protiv klimatske krize, očekujemo da će nas ova suradnja dovesti do velikih stvari. Sustavi za proizvodnju hrane utječu na sve nas, i svi se moramo angažirati kako bismo uspjeli nešto promijeniti”, poručio je dr. Didier Toubia, suosnivač i direktor kompanije Aleph Farms, vodećeg igrača u području izraelskog food techa. Zanimljiv je ovdje za spomenuti podatak da se očekuje kako će industrija mesa proizvedenog u laboratoriju do 2030. doseći vrijednost od 25 milijardi dolara.
Tvrtka Aleph Farms 2018. je uzburkala duhove kada su predstavili prvi steak uzgojen u laboratoriju. Oni koji su bili na predstavljanju opisali su to meso kao vrlo dobro, iako su kazali i da “još treba poraditi na njegovu okusu”. Tada je Toubia komentirao da nisu daleko od toga da meso koje proizvode bude 100 posto kao meso od uzgojenih životinja. Steak je na predstavljanju pripremio chef Amir Ilan te poručio kako je za njega "sjajno iskustvo pripremati i kušati meso koje izgleda kao 'prava govedina', no uzgojeno je u laboratoriju, bez uporabe antibiotika i koje ne nanosi štetu životinjama ni okolišu".
Za sada kompanija Aleph Farms posvećena je proizvodnji goveđeg mesa, no u planu je i laboratorijska proizvodnja mesa drugih sisavaca svinjetine i janjetine, a nakon toga i ribljeg i pilećeg mesa. Kada stigne u komercijalnu fazu, to bi meso, najavljuju, trebalo stajati jednako kao meso od uzgojenih životinja, ako ne i biti jeftinije. Naravno, do tada treba prikupiti brojne dozvole, komercijalizirati proizvodnju te riješiti dilemu – smatra li se taj proizvod uopće mesom, kao i druge etičke i civilizacijske dileme s obzirom na averziju prema umjetno proizvedenoj hrani.
