Htio je Ivica Dobrinčić crnjak od bordoških sorata s Krka nazvati Statut, prema zbirci običajnog prava sastavljenoj na Vrbniku 1388. godine, no pretekao ga je Luka Krajančić s Korčule. Taj je naziv dao pošipu koji je napravio starinskim načinom obilježavajući osam stoljeća Korčulanskog statuta iz 1214. godine. Odličan crnjak s Vrbnika tako je postao Kapitul, što je članak Vrbničkog statuta. Miroslav Palinkaš iz vinarije Pavlomir u Novom Vinodolskom, pak, pjenušac je nazvao 1288, prema godini u kojoj je zapisan Vinodolski zakonik. Sva tri vina su odlična, a nekome će možda otvoriti i želju da nauči nešto iz dokumenata po kojima su nazvana.
Pjenušac od chardonnayja (50%), bijelog pinota (25%) i žlahtine vinarija Pavlomir iz okolice Novog Vinodolskog proizvodi klasičnom metodom druge fermentacije u boci. Naziv je dobio prema Vinodolskom zakoniku, zborniku običajnog prava općina Novi, Ledenice, Bribir, Grižane, Drivenik, Hreljin, Bakar, Trsat i Grobnik napisanom 1288. godine Izvornik nije sačuvan, a u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu pohranjen je rukopis na glagoljici iz 16. stoljeća. Pjenušac 1288 osvježavajuć je i lepršav, dobar aperitiv i fina pratnja kamenicama, a butelja je u vinariji 150 kuna.
Korčulanski statut najstariji je pravni zbornik naših prostora. Napisan je 1214., dopunjen 1265. pa nadograđivan tijekom stoljeća. Kako je vinova loza kultura koja određuje Korčulu posljednjih 2400 godina, jasno da je dobar dio Statuta posvećen njoj i vinu. A vinar Luka Krajančić je obilježio 800. obljetnicu postojanja Korčulanskog statuta vinom proizvedenim na starinski način. Od kasnije branoga grožđa je, fermentiralo je u drvenoj bačvi pa tri godine njoj i odležavalo. Miriše na suho bilje i kandirane citruse, slasnog je i krepkog okusa, a zadarski Atrox butelju prodaje po 297 kuna.
Cabernet sauvignona je 70 posto, merlota 25, a ima i malo petit verdota u Kapitulu 2015. vinarije Šipun Ivice Dobrinčića iz Vrbnika. Sve tri sorte brao je istovremeno, pa je petit verdot bio zreliji nego što je uobičajeno, cabernet sauvignon malo manje zreo nego što treba, a merlot – taman. Prva sorta vinu je osigurala tamniju boju, fine tanine i cvjetne arome, druga, koje je najviše, voćne arome, svježinu i karakterističnu divlju notu koju je svilenkasti merlot prekrasno umirio, ali ne i sakrio. Vino je dvije godine odnjegovano u bačvama, a butelja je u vinariji 270 kuna.
