"Ak' na Vinka sunce peče, vu lagve vino teče", izreka je vezana uz Vincekovo, 22. siječnja, prvi veliki vinski blagdan u kalendarskoj godini. Narodsko je vjerovanje da će najesen biti puno vina bude li lijepo vrijeme na dan na koji simobiličkom rezidbom vinove loze započinje i sezona vinogradarskih radova.

PXL_100122_1772 Dusan Mirkovic.jpg
dUŠKO MIRKOVIĆ/pIXSELL Bivši predsjednik RH Stjepan Mesić na slavlju Vincelova u vinogradu legendarnog kutjevačkog vinara Ive Enjingija

Prema tradiciji, vinogradari i njihovi gosti okupljaju se u vinogradu i mole da loza tijekom godine izbjegne bolesti, štetočine i tuče. Na trsove se vješaju suhomesnati proizvodi kako bi grozdovi najesen bili veliki poput kobasica i kulena. Simbolički se odrežu reznice loze koje domaćin kod kuće stavi u vodu da vidi koliko će pupova potjerati i prema tome se predviđa i kako će roditi grožđe. Negdje Vincekovo, negdje Vinkovo, a u Kutjevu Vincelovo - samo su neki od naziva za ovaj blagdan.

PXL_180120_27543812 Damir Spehar.jpg
Damir Špehar/PIXSELL Na trsove se vješaju suhomesnati proizvodi kako bi grozdovi najesen bili veliki poput kobasica i kulena
PXL_220120_27619179 Robert Anic.jpg
Robert Anić/PIXSELL Vincekovo u Sv. Ivanu Zelini

Sveti Vinko najpoznatiji je španjolski mučenik. Bio je đakon u Saragozi, a sudili su mu, mučili ga i ubili 304. godine poslije Krista tijekom Dioklecijanovih progona kršćana. Nije se na rimskom sudu odrekao vjere, štoviše obranio je i biskupa Valerija, ali ne i sebe. Nakon što je umro, rimski upravitelj Valencije Dacijan bacio ga je lešinarima, no došao je gavran koji je branio mrtvo tijelo kasnijega sveca. Potom su ga bacili u more, ali njegovo tijelo je isplivalo pa su ga kršćani pokopali. Danas je zaštitnik staklara, mornara, Valencije, Zaragoze, Portugala... pa i vinogradara, iako se vinogradarstvom za života nije bavio. Poveznica je vjerojatno samo velika sličnost njegova imena s rječju vino u većini europskih jezika.

profimedia-0277321544.jpg
Profimedia Sv. Vinko, zaštitnik vinogradara i vinara slavi se 22. siječnja te njegov blagdan označava početak vinogradarske godine

Ako blagdanom svetog Vinka započinje vinogradarska, posredno i vinarska sezona, na svetog Martina 11. studenog završava. Na taj dan mošt simbolično postaje vino, ali ni danas najslavljeniji vinski svetac s vinom nije imao puno veze. Rođen je na području današnje Mađarske 316. ili 317. godine, a otac mu je bio vojnik. Isprva je i sam bio vojnik, a njegovo je ime umanjenica imena rimskog boga rata Marsa. Razvojačio se i vratio u tadašnju Panoniju, gdje je počeo raditi kao egzorcist. Posao ga je odveo u Francusku, u Tours, i tamošnji mu je biskup naredio da osnuje samostan. To je htio izbjeći, pa se sakrio među guske. One su počele gakati i odale ga. Zato im se valjda danas "osvećuju" svi poklonici sv. Martina uživajući u gusjem pečenju.

profimedia-0357830185.jpg
Profimedia Prikaz jednog od prvih Martinja u srednjem vijeku na vrijednoj belgijskoj tapiseriji

Martin je poslije postao biskup i život je posvetio siromašnima. Crkvena elita nije ga baš voljela jer se brinuo o selu i seljacima više nego što bi to oni htjeli. Umro je 8. studenog 397., a na pokopu 11. studenog bile su tisuće redovnika i redovnica te deseci tisuća seljaka i siromaha. Siromasi ga štuju jer je, prema legendi, još kao vojnik uz rub ceste ugledao promrzlog starca u poderanim krpama. Mačem je odsjekao polovicu svog crvenog plašta i njime zaogrnuo starca. Te noći Martinu se u snu javio Isus, za kojeg još nije ni znao, i zahvalio mu što ga je zagrijao. Nakon toga, Martin je prihvatio kršćanstvo. Zaštitnik je Francuske, u kojoj mu je posvećeno 3667 crkava i kapelica, a u Hrvatskoj Dugog Sela, Belog Manastira, Virja i Čepinskih Martinaca. Kao zaštitnika slave ga vinari, vinogradari, vojnici, konjanici, izliječeni alkoholičari, uzgajivači konja i gusaka, Švicarska papinska garda… Poveznica sv. Martina s mladim vinom vjerojatno je samo posljedica zgodnog datuma. Njegov svetak pada na 11. dan u 11. mjesecu kad rane sorte vinove loze već mogu dati vino, pa se berači kasnih sorti krijepe plemenitom kapljicom od grožđa koje su brali prije mjesec i pol.

Između dva najveća vinska sveca u siječnju i studenome, još se tri posebno slave i u pučkoj tradiciji nazivaju "zapovjedanima". Sveti Juraj je zaštitnik zemlje, usjeva i zelenila, a njegov dan 23. travnja označava kraj napornih poslova u vinogradu poput okapanja i sadnje cijepova. Pučko meteorološko upozorenje je "jurjevski daždi, prazni badnji", odnosno da će biti malo vina ako na taj dan bude padala kiša. Nekad su se orezane grane loze čuvale do Jurjeva i s njima su se palili krijesovi.

Sveti Ivan Krstitelj zaštitnik je vinograda te vina u bačvama i bocama. Na Ivanje, 24. lipnja, u trsju se pale blagoslovljene svijeće protiv tuče, metlama i granama tjeraju se bolesti s loze, a u nekim krajevima postavljaju strašila i drvene čegrtaljke kako bi se zaplašile ptice i drugi napasnici. Klopoteci se protiv ptica postavljaju i na Bartolovo 24. kolovoza. Zbog klimatskih promjena Bartolovo u naše vrijeme već označava početak berbe, što se prije slavilo na Miholje, 29. rujna"Došel je, došel, sveti Mihal, grozdje je zrelo, ja ga bum bral", zazivalo se na svetog Mihovila, koji je još jedan zaštitnik vinograda od pernatih i dlakavih štetočina pa i dvonožnih kradljivaca.

profimedia-0189646343.jpg
Profimedia Sv. Urban u vinskom podrumu u Slovačkoj

Iako Urban ne spada među pet "zapovjednih" vinskih svetaca, na njegov dan 25. svibnja štuju se čak tri sveca istog imena. Urban I. bio je sedamnaesti papa, od 222. do 230. godine, u vrijeme cara Severa. Proživio je veliki val progona kršćana, a potom i mirno razdoblje pod istim vladarom. Dugo se vjerovalo da su ga pogubili, no novija istraživaja govore da je umro prirodnom smrću 23. svibnja. Pokopan je dva dana poslije, kad se i slavi njegov blagdan. Svetac je i zaštitnik protiv gromova. Nakon pape Urbana djelovao je i sveti biskup Urban koji je umro mučeničkom smrću za vladavine cara Decija (249-251). Treći je Urban bio biskup iz francuskog Langresa, koji je živio u 4. stoljeću. Otprilike 500 godina poslije sjećanje na dva rimska i jednog francuskog Urbana spojilo se u jedno u Alsaceu. Štovanje se raširilo na cijelu Francusku pa Njemačku te na mađarske, hrvatske, slovenske, slovačke, češke i poljske krajeve. Svetog Urbana zazivaju da ih zaštiti od gromova, oluja, mraza, sparine, alkoholizma i nametnika, a zaštitnik je grožđa, vina, vinogradara, vinara, vinograda, bačvi i bačvara te mnogih naselja, župa, crkvi i kapela diljem Europe pa i povijesnih hrvatskih naselja poput Svetog Urbana pokraj Štrigove, Gornje Reka i Plešivice pokraj Jastrebarskog te Palića u Bačkoj.

Na kraju godine, 27. prosinca, slavi se i Sveti Ivan Evanđelist. Na taj je dan, prema predaji, Ivan morao popiti otrov koji mu nije naudio pa se vino blagoslovi riječima "kao što je sveti Ivan ostao zdrav, tako i svi oni koji piju vino njemu u čast neka budu zdravi i oslobode se svakoga grijeha".