MELKIOR BAŠIĆ: "Moramo pravilno i racionalno raspoređivati namirnice kako bismo smanjili otpad od hrane"

U Europskoj uniji godišnje se baci 88 milijuna tona hrane te se procjenjuje da vrijednost otpada od hrane iznosi 143 milijarde eura. Tijekom 2021. godine u Hrvatskoj svaki stanovnik u prosjeku je bacio 71 kilogram hrane, pri čemu je najviše otpada (53 %) nastalo u kućanstvima

 Kako bi povećala informiranost potrošača pri svakodnevnom odabiru hrane i ukazala na visoke EU standarde koji jamče da je hrana u Hrvatskoj, kao i cijeloj EU, sigurna za konzumaciju, Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH) predstavila je novo izdanje kampanje EU bira sigurnu hranu, koju drugu godinu zaredom provodi u suradnji s Europskom agencijom za sigurnost hrane (EFSA), najvišim savjetodavnim tijelom Unije u području sigurnosti hrane, te uz podršku Ministarstva poljoprivrede i brojih institucionalnih partnera u Hrvatskoj.

"Prema zadnjim relevantnim europskim istraživanjima, hrvatski potrošači su zainteresiraniji za pitanja vezana uz sigurnost hrane od prosjeka Europske unije. Vjerujem da je podizanju svijesti hrvatskih građana o sigurnosti hrane uvelike doprinijela visoka razina transparentnosti hrvatskog sustava sigurnosti hrane i povlačenja proizvoda s tržišta“, istaknula je ravnateljica HAPIH-a dr. sc. Darja Sokolić te je naglasila važnost koju kontinuirana edukacija o sigurnosti hrane i povezanim temama ima za građane.

"Ove godine u središtu kampanje u Hrvatskoj, kao i u Europskoj uniji, bit će i tema smanjenja bacanja hrane. To je izuzetno važno jer više od pola otpada od hrane potječe iz kućanstava, a čak 10 % je posljedica nerazumijevanja oznaka roka trajanja na hrani. Upravo zato neophodno je kontinuirano provoditi edukaciju i osviještavati naše potrošače. Na svima nama je da kao pojedinci smanjimo bacanje hrane na najveću moguću mjeru i tako doprinesemo smanjenju ekonomskih, ekoloških i društvenih posljedica koje bacanje hrane nosi sa sobom“, dodala je.

Izvor: Shutterstock

"Svatko u lancu prehrane ima svoju ulogu. Ulaskom u Europsku uniju preuzeli smo EU legislativu i time jedan od najviših standarda higijene i sigurnosti hrane. To nije nekakva floskula, već je zaista tako. Ministarstvo poljoprivrede orijentirano je na kontrolu primarne proizvodnje i pripadnika prehrambene industrije“, istaknuo je načelnik Sektora za sigurnost hrane i veterinarsko javno zdravstvo Ministarstva poljoprivrede Tomislav Kiš, dr. vet. med.

Kako možemo smanjiti bacanje hrane, higijenom hrane utjecati na njezinu sigurnost i spriječiti bolesti koje se prenose hranom, izbjeći kontaminante te na koji način uvjeti u kojima se uzgajaju životinje utječu na kvalitetu i sigurnost naše hrane, ključne su teme ovogodišnje kampanje koja se, osim u Hrvatskoj, provodi u još devet europskih zemalja – Austriji, Italiji, Španjolskoj, Latviji, Poljskoj, Portugalu, Finskoj, Grčkoj i Cipru.

"Naši monitorinzi su vrh piramide jer osnovna postavka sadašnje legislative je samokontrola, odnosno svaki proizvođač odgovoran je da sam sebe kontrolira te se tako rizik svodi na najmanju moguću mjeru. Uz to, krajnji potrošač nije zanemariva karika. Mi možemo napraviti savršenu hranu kroz lanac, ali ako piletina stoji tri dana u kuhinji izvan hladnjaka, postoji šansa da neće biti dobra. Svatko treba odraditi svoj dio“, rekao je Kiš, dok se chef Melkior Bašić osvrnuo na preksu u restoranima i svijest potrošača.

Izvor: Profimedia

"Moramo pravilno i racionalno raspoređivati namirnice kako bismo smanjili otpad od hrane. Danas smo čuli da svaki Hrvat u prosjeku baci 71 kg hrane, a od toga najviše u kućanstvu. Namirnice su vrijedne i šteta je zbog nepažnje i neznanja baciti pola namirnice. Brojne namirnice, poput bistre juhe, možemo zalediti, a hranu koju smo skuhali možemo jesti i drugi dan. U svjetskim restoranima se izuzetno vodi briga o otpadu od hrane. Danas znamo brojne tehnike pomoću kojih možemo, ako je podrijetlo hrane provjereno, namirnicu maksimalno iskoristiti, a otpad od hrane smanjiti na minimum. I potrošači su sve osvješteniji te primjećujem da ih sve više uzima ostatke obroka iz restorana“, istaknuo je chef Bašić.

Cilj je EFSA-e i HAPIH-a približiti potrošačima ponekad kompleksne i stručne informacije o sigurnosti hrane, informirati ih na jednostavan i lako razumljiv način te ih potaknuti na kritičko promišljanje o hrani koju konzumiraju. Osim o temama koje su u fokusu, potrošači mogu saznati više o sigurnosti nove hrane na tržištu, zdravlju bilja, alergenima, aditivima, ambalaži, dodacima prehrani i zdravlju pčela, a sve teme i korisni savjeti mogu se pronaći na posebnoj mrežnoj stranici EU bira sigurnu hranu (#EUChooseSafeFood).

Navedene napore u educiranju potrošača o sigurnosti hrane uz Ministarstvo poljoprivrede partnerski podržavaju Ministarstvo zdravstva, Prehrambeno-biotehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Prehrambeno-tehnološki fakultet Osijek, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek, Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska gospodarska komora, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Nastavni zavod za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar, Hrvatski zbor nutricionista, Centar za edukaciju i informiranje potrošača i Europski centar za izvrsnost potrošača Zagreb.

Kampanjom se želi informirati i educirati potrošače pružajući im razumljive i praktične informacije, pa je i ove godine podupiru Melkior Bašić, Antonija Blaće, Maja Brekalo, Hungry Mile Butorac, Doris Pinčić i Domagoj Jakopović Ribafish. 

Izvor: StoryGourmet Press