Još
Emisije
Ostalo

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Lifestyle

Alergije, intolerancije i križne reakcije

Autor Mirela Marić
Autor Mirela Marić

Dr. sc. Mirela Marić, mag. nutricionizma diplomirala je na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu studij Prehrambene tehnologije, smjer Nutricionizam, gdje i završava poslijediplomski studij, a doktorirala je na Sveučilištu u Zagrebu s temom “Procjena alergijskoga potencijala voća i povrća u funkciji proizvodnih procesa”. Od 2004. zaposlena je u Poliklinici Aviva i radi kao Voditeljica Centra za regulaciju tjelesne težine

Izvor: Press

Znate li da hrana koju svakodnevno konzumirate može biti štetna za vaše zdravlje, jer izaziva alergiju ili intoleranciju na određenu hranu? Znate li da uzrok vaših zdravstvenih problema, gastrointestinalnih ili dermatoloških, ili tjelesne težine, može biti u nepodnošenju određenih namirnica? Za razliku od simptoma „klasične“ alergije koji se lako prepoznaju, simptomi intolerancije znatno variraju od osobe do osobe, a često nas navedu na pogrešan trag.

Alergijske bolesti su postale globalni problem. Prema statistikama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) 30 do 40 posto ukupnog svjetskog stanovništva boluje od barem jedne alergijske bolesti. U prošlosti su alergijske bolesti tretirane kao rijetke, u novije doba postajemo svjedoci velikog povećanja njihove učestalosti. Europska akademija za alergiju i kliničku imunologiju (EAACI) iznijela je podatak kako više od 150 milijuna Europljana pati od kroničnih alergija, a trenutna prognoza je da će alergijama do 2025. godine biti pogođena polovica ukupne populacije Europske unije. Alergijska reakcija na hranu imunosna je reakcija organizma na pojedini sastojak unutar hrane, pri čemu su proteini glavne alergenekomponente u hrani. Alergena aktivnost namirnice može se smanjiti, ostati ista ili čak povećati procesom prerade hrane. S obzirom na brojne strukture alergena sadržanih u cjelovitoj namirnici, te imajući u vidu da isti postupak obrade može imati različito djelovanje na različite proteine, utjecaj obrade hrane na strukturna i alergena svojstva alergenih namirnica teško je predvidjeti.

Dok su alergije na hranu poznate već dugo vremena intolerancija na hranu je manje poznata jer su simptomi sporiji, često neprepoznati ili se pripisuju drugim bolestima. Kao posljedica krive ili tek djelomično točne dijagnoze simptomi se neadekvatno liječe ili se uopće ne liječe, a osoba živi sa svojim tegobama ne znajući da promjenom prehrane može riješiti svoj problem.

IgE antitijela kod alergije stvaraju odmah jasnu i burnu sliku koja svjedoči o uzroku i posljedici, dok se kod intolerancije na hranu simptomi javljaju par sati do dva dana nakon
uzimanja hrane ili pića. „Klasična“ alergijska reakcija posredovana je IgE antitijelima, a reakcije koje nastaju odmah nakon konzumacije štetne namirnice često su dramatične, a katkad i opasne za život. Najčešće su kožne reakcije i oralni alergijski sindrom (žarenje u ustima, natečen jezik, gušenje...). Simptomi alergije na hranu u probavnom sustavu su grčevi, mučnina, povraćanje i proljev. Intolerancija na hranu uzrokovana nakupljanjem IgG antitijela je kronične naravi sa zamaskiranim simptomima te ju je zbog toga teže dijagnosticirati od alergije. Imunokompleksi nastali „spajanjem“ antitijela i antigena hrane ulaze u cirkulaciju i dopiru do svih stanica u organizmu. Najizloženije su crijevne stanice, ali najveće simptome očekujemo u organu ili organskom sustavu koji je najslabija točka svakog pojedinca. Nekome će se intolerancija na hranu manifestirati bolovima u zglobovima, drugome gubitkom motivacije i pojavom depresije, dok će trećemu izazvati probleme u probavnom traktu.

Kada jednom napravite test intolerancije na hranu ili alergo test primjenjujemo jednostavan eliminacijski program prehrane – iz prehrane izbacujemo hranu i sastojke koji pokazuju visok stupanj intolerancije ili alergije na hranu. Međutim, kod velikog broja ljudi dolazi do sve većeg broja križnih reakcija u organizmu i samim time i više alergija na hranu, jer nisu svjesni da određeni nutritivni alergeni potiču veću alergijsku reakciju na peludne alergene… Primjerice kod brojnih osoba koje su alergične na pelud breze razvije se i alergija na jabuke, lješnjake, celer i mrkvu. Ovi pacijenti imaju specifična IgE antitijela na Bet v 1 ili Bet v 2 (profilin), glavne alergene peludi breze. Razlog toj reakciji su proteini koji su strukturno toliko slični među različitim biljkama i namirnicama da naš imunološki sustav ne može prepoznati razliku između primjerice peludi breze i kore jabuke. Tada antitijela koja reagiraju na ''standardni'' alergen (pelud) reagiraju na posve drugi (hranu) uzrokujući dobro poznate simptome alergije.

Procjenjuje se da oko 10 posto pučanstva pati od križnih reakcija, a najčešći uzročnici neugodnih reakcija su voće, povrće, orašasti plodovi, sjemenke pa čak i začini koji svi redom dijele slične potencijalno alergene proteine s peludi drveća, trava i korova. Ipak, neke su vrste voća i povrća iz iste porodice ''aktivnije'' od drugih.

Najčešće križne reakcije između peludi i namirnice uključuju:

Breza: jabuka, breskva, kruška, trešnja, lješnjak, celer, šljiva, badem, krumpir, marelica, kivi, mrkva, korijandar, kim, komorač, anis, kikiriki, pšenica
Ambrozija: banana, lubenica, dinja, krastavci i tikvice
Trava: dinja, krumpir, rajčica, lubenica, naranča, lješnjak, peršin, trešnja
Pelin: celer, mrkva, suncokret, med
Kikiriki: mahunarke, trave, pšenica, kukuruz
Latex: avokado, krumpir, banana, rajčica, kesten, kivi, mrkva

U slučaju dokazane križne reakcije obavezno je izbjegavati sporne namirnice. Jako je važno konzumirati kuhano i pirjano voće i povrće, jer se termičkom obradom gube učinci križne alergije. Jako je važno izbjegavati sporne namirnice u cjelovitom obliku – sjeckanjem, ribanjem, cijeđenjem soka smanjit će se alergeni potencijal . Također je jako važno znati da je potrebno izbjegavati alkohol i intenzivnu tjelovježbu, jer mogu intenzivirati simptome križnih reakcija.

Najčitanije

Najnovije

loader