Koliko je učinkovit online aktivizam
Pokret protiv rasizma Black Lives Matter iz Amerike se masovno proširio svijetom uvelike zahvaljujući društvenim mrežama, piše Sensa.hr. No, postavlja se pitanje što zapravo činimo ako poruke o ravnopravnosti lajkamo, dijelimo i naglašavamo #hashtag oznakom u virtualnom svijetu, a u stvarnosti se ne ponašamo u skladu s time.
Zbog toga je nastala podjela – s jedne strane je „pravi“ aktivizam koji uključuje djelovanje, a s druge strane je površni aktivizam koji je prozvan kliktivizmom (clicktivism) jer se svodi na klikanje (složenica engleskih riječi click: klik i activism: aktivizam). U tom smislu skovan je i pojam lijenog aktivizma – slacktivism (eng. slack: mlitavo, slabo).
Psiholozi smatraju da je širenje međusobnog uvažavanja i solidarnosti putem društvenih mreža vrlo važno jer nas osvješćuje kako možemo mijenjati svijet. No, pritom upozoravaju da je online aktivizam istinski učinkovit samo ako se ujedini sa stvarnim, konkretnim offline aktivizmom.
Pobijedi rasizam, mijenjaj svijet i postani dobar predak
To ne znači da moramo sudjelovati u uličnim prosvjedima, ali svakako možemo ljude u svojoj neposrednoj okolini poticati da budu tolerantniji. I to počevši od sebe: Jesmo li voljni razgovarati, slušati, pomagati? Uvažavamo li tuđa mišljenja i životne okolnosti? Jesmo li svjesni da nam je svima zajedničko upravo to što smo, svatko na svoj način, različiti? Učimo li svaki dan djecu da poštuju te različitosti i ne vrednuju ljude prema izgledu, nacionalnosti, vjeroispovijesti, običajima? Naposljetku, što ćemo ostaviti iza sebe – jesmo li dobri preci?
Ovim pitanjima bavi se proslavljena spisateljica, učiteljica i govornica o temama rase, identiteta, osobne i socijalne promjene Layla F. Saad, koja za sebe kaže da je istočnoafrička, arapska, britanska, muslimanska žena koja je rođena i odrasla na Zapadu, a živi na Srednjem istoku. Ističe da njezino djelovanje proizlazi upravo iz želje da bude dobar predak; da živi i radi na načine koji ostavljaju nasljeđe iscjeljenja i oslobođenja onima koji će doći nakon nje.
U to ime osnovala je Akademiju dobrih predaka. Layla F. Saad na Instagramu je prije dvije godine pokrenula izazov #MeAndWhiteSupremacy (Ja i bijela nadmoć) pozvavši sve zainteresirane da tijekom mjesec dana rada na sebi (prema priručniku koji su mogli preuzeti s njezine internetske stranice) osvijeste i s drugima podijele svoja rasistička ponašanja, preispitujući odgovornost za načine na koje podržavaju bjelačku dominaciju.
U izazovu je sudjelovalo više od 100.000 ljudi širom svijeta te je iz toga proizašla knjiga Me and White Supremacy: Combat Racism, Change the World, and Become a Good Ancestor (Ja i bijela nadmoć: Pobijedi rasizam, mijenjaj svijet i postani dobar predak) koja je odmah po objavljivanju početkom 2020. godine postala svjetski bestseler.
Kad nešto mislite i činite, uzmite u obzir posljedice
Layla F. Saad čitatelje vodi prema dubljem razumijevanju načina i razloga zašto mnogi sudjeluju u bijeloj nadmoći te ih uči kako prestati (često nesvjesnim) nanositi štetu ljudima drukčije boje kože. Koliko god taj problem bio složen, postoje vrlo konkretni načini njegova rješavanja: Kad nešto mislite i činite, uzmite u obzir posljedice. Minimizirajte štetu. Postavljajte pitanja. Tražite odgovore. Učite. Poučavajte.
Na sličan način zamršeno je pitanje rasizma razjasnio i slavni američki pisac i aktivist Paul Kivel koji se već desetljećima bavi pitanjima različitosti i prevencijom nasilja. Na temelju svog bestselera Uprooting Racism: How White People Can Work for Social Justice (Iskorijenimo rasizam: Kako bijelci mogu raditi za socijalnu pravdu) Kivel je sastavio smjernice Guidelines for Being Strong White Allies (Vodič kako biti snažni bijeli saveznici) na koje se mnogi ovih dana pozivaju.
To su, zapravo, jednostavne i vječne mudrosti koje bismo trebali primjenjivati u svemu u životu: Poštujte. Slušajte. Ne pretpostavljajte, nego tražite informacije da biste doznali više. Razumijte. Dopustite da i drugi imaju jednaka prava na dobar život. Ne dijelite ljude. Ustrajte u tome.
