Svaka kriza, ma koliko nam se činilo da donosi samo negativne emocije, ima i svoju pozitivnu stranu – uči nas kako se nositi sa situacijom, smiriti se i upravljati tjeskobom i strahom. Ono što naučimo iz toga, zapravo je 'kapital' koji nam omogućuje da spoznamo svoje jake strane i konstruktivno se nosimo s različitim vrstama uznemirujućih situacija. Okolnosti 'novog normalnog' i, dakako, potresi u Hrvatskoj, u fokus su – više nego ikada prije – stavili mentalno zdravlje nacije. Iako će neminovno biti potrebna sustavna 'ulaganja', činjenica je da svaka promjena počinje od nas samih. Stoga, evo nekoliko načina kako da nesigurnost i zabrinutost ne potaknu dodatnu spiralu straha i negativnih očekivanja.
U znanju je spas!
Najvažnije je znanje o tome što trebamo poduzeti kako bismo se zaštitili od opasnosti. U priručniku 'Zaštita mentalnog zdravlja u krizi', čiji su autori stručnjaci iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo 'Dr. Andrija Štampar', Klinike za psihijatriju Vrapče i HZJZ-a, tvrde da će se, kad to znamo, tjeskoba otkloniti ili biti u razumnim okvirima koji nas neće onemogućavati u planiranim aktivnostima. Kad je, primjerice, o potresu riječ, to konkretno znači da je najvažnije znati kako se ponašati i zaštititi ako dođe do potresa, ali i kako odagnati negativne misli koje su popratna posljedica svake traume. Koliko je vjerojatno da će se dogoditi baš to od čega najviše strahujemo, postoji li dokaz da su moji strahovi opravdani, kolika je vjerojatnost da će sve biti u redu i da previše paničarite..., korisna su pitanja koja će svakoj osobi pomoći da se, umjesto na strah i negativne misli, fokusira na racionalna rješenja.
Fokusirajte se na umirujući sadržaj
Za oporavak je najvažnije fokusirati se na neki umirujući sadržaj. Glazba je moćan 'alat' u našim rukama, a toga su svjesni i u tvrtki A1 Hrvatska, koji su se udružili s glazbenicom Akleom Neon i stvorili – Smirilicu. Riječ je o umirujućoj melodiji zvona, nastaloj pretvaranjem originalnog seizmološkog zapisa petrinjskog potresa 6,4 Richtera u melodiju inspiriranu prirodom.
‘Komunikacija s prirodom često se preslikava u moju glazbu. Nakon što sam pročitala da bi se gradnjom domova uz borovu šumu mogao ublažiti utjecaj valova potresa, iskoristila sam snagu glazbe i vještinu tehnologije da bih umirila vibracije iz seizmološkog zapisa. Kombinirala sam najmirnije i najdublje vibracije potresa nadodajući im opuštajuće glazbene signale biljaka. U snazi prirode pronašla sam ljepotu i pretočila je u zvuk. Dobiti osjećaj zipke umjesto stresa od potresa bio mi je cilj. I ne trzati se kada nam zazvoni mobitel’, rekla je Aklea Neon o nastanku Smirilice.
Naime, humanitarnom fundraising akcijom, koju je pokrenula A1 Hrvatska za Zakladu SOLIDARNA, cilj je prikupiti 250 tisuća kuna za izgradnju nove Srednje škole Petrinja, stradale u potresu 29. prosinca. Svi koji uplate donaciju, u znak zahvalnosti dobit će ringtone Smirilicu, umirujuću melodiju koju mogu postaviti kao ringtone na svoje mobitele i koja nam je, s obzirom na stalna podrhtavanja kojima smo svjedoci, itekako potrebna.
Koje misli treba izbjegavati?
Pozitivne misli osnažuju – to nije floskula. Nismo nemoćni pred krugom uznemirujućih misli, možemo se osnažiti. Važno je uočiti i istražiti realnost naših strahova i nefunkcionalne negativne misli zamijeniti funkcionalnim, pozitivnim mislima koje nam pomažu i prekidaju krug uznemirujućih misli. U priručniku 'Zaštita mentalnog zdravlja u krizi' stručnjaci upozoravaju koje to misli trebamo izbjegavati:
Sve ili ništa mišljenje (crno-bijelo mišljenje) – gledate na situaciju kao da postoje samo dvije mogućnosti, a ne mnoštvo mogućnosti između.
Negativno proricanje budućnosti – događaje vidite s negativnim ishodom bez uvažavanja drugih vjerojatnih ishoda i mogućih posljedica.
Negativno filtriranje – usredotočujete se isključivo na negativnosti i zaboravljate na pozitivne strane. Obraćate pozornost na negativne detalje umjesto sagledavanja cijele slike. Primjerice, u doba pandemije fokusirate se samo na loše informacije, na bolesne, a ne na one koji su ozdravili.
Zaključivanje prema emocionalnom stanju – donosite zaključke na brzinu, bez promišljanja, na temelju premalo činjenica i ovisno o trenutačnom emocionalnom stanju. Primjerice, uplašeni ste, pa odmah zaključujete kako ste slabi i kao tu nema pomoći.
Preokupaciju sobom – pretjerano ste okupirani svojim mislima, osjećajima, strahovima i situacijom pa zanemarujete druge stvari oko sebe i smatrate ih manje važnim.
*Sadržaj nastao u suradnji s A1 Hrvatska.
