Kako 100 km prijeći s osam kuna? Hrvoje zna sve o električnim vozilima!

Svoj prvi električni automobil kupio je još davne 2014. godine, kad nije bilo nikakve infrastrukture u Hrvatskoj. Tada su, priča nam Hrvoje Prpić, predsjednik prve hrvatske nacionalne udruge za e-mobilnost Strujni krug, postojala samo tri punjača u Koprivnici, pa je svoj automobil punio na kućnoj utičnici. Usudio se čak i doći do vikendice u Lici, što je tada, kad su električna vozila imala domet od samo 100 kilometara, bio popriličan pothvat.

'Na kupnju električnog vozila potaknuo me je moj prijatelj Sasa Cvetojević, koji je kupio prvu Teslu Model S. Nakon što sam isprobao Teslu, prvo što mi je palo na pamet bilo je - moram imati ovo. Međutim, tada je Tesla imala samo model S koji i danas košta oko 75.000 eura, a ja nisam bio spreman platiti toliko pa sam se odlučio na Nissan Leaf', priča Hrvoje i otkriva kako je najdulje putovanje koje je napravio sa svojim Leaf-om bilo od Zagreba do Beča u istom danu. Leaf je auto prošle generacije i ne može se, kaže Hrvoje, mjeriti s vozilima najnovije generacije, pa je to bio dosta veliki uspjeh za takav tip vozila. No Hrvoje je odnedavno vlasnik Tesle Modela 3, pa mu je sve puno brže i lakše.

'S Teslom mogu i do Norveške, jer ću prije ja popustiti od umora nego auto', kaže Hrvoje i napominje kao je prosječan domet današnjih električnih automobila 300 do 400 kilometara, premda postoje vozila i s većim dometom. Te se brojke odnose na vožnju autocestom, jer na otvorenoj cesti ta brojka raste za 50% i iznosi 450 do čak 600 kilometara.
'Situacija na tržištu električnih automobila jako se brzo mijenja, puno brže nego informacije dolaze do opće populacije. Električna vozila se danas dijele u više kategorija. Postoje vozila bazirana na starim tehnologijama, koja nemaju zadovoljavajući domet, ali postoje i vozila koja više nemaju ta ograničenja i koja mogu voziti maksimalnim brzinama na autocesti i, uz zaustavljanje od samo 5-10 minuta, bez problema doći od Zagreba do Splita. Trajnost baterije, čak i na starim vozilima, daleko je veća nego trajnost samog vozila. Primjerice, baterije traju od 600 tisuća kilometara, pa do nekoliko milijuna kilometara. Čak i nakon tog broja od 600.000 km, baterija se neće pokvariti već će se samo domet smanjiti za oko 25-30%', pojašnjava Hrvoje i napominje kako je i mit da ne postoji dovoljno punjača.

Naime, danas imamo dva punjača na svako električno vozilo, a Udruga Strujni krug upravo je u razgovorima s Ministarstvom turizma da se u Hrvatskoj instalira 250.000 punjača u hotele, kampove i kod malih iznajmljivača. Naime, sve više gostiju od svojih iznajmljivača traže mogućnost da, kao što pune svoje mobitele i druge uređaje, na struju priključe i svoja vozila. To će zasigurno vrlo brzo postati standard, jer je riječ o vrlo malim iznosima novca, a puno boljoj usluzi i infrastrukturi turističke destinacije.
'Ako vozilo punite noću, cijena punjenja jedne baterije iznosi od 10 do 40 kuna, ovisno koliko veliku bateriju vaše vozilo ima, ali za 100 km trebate struje u vrijednosti od sedam do osam kuna. Održavanja gotovo da nema, jer kod električnih automobila nema zamjene ulja, a i daleko je manje pokretnih dijelova koji se mogu pokvariti', kaže Hrvoje, a na pitanje koliko je vremena potrebno da se prosječan spremnik napuni, odgovara:

'Ima više brzina punjenja, a najkraća punjenja su, naravno, na modernim vozilima, oko 18-20 minuta. Naravno, ako ga punite na kućnoj utičnici, onda se to radi o satima, najčešće cijelu noć'.
Jako je puno razloga zašto bi svatko od nas trebao razmišljati o kupnji električnog vozila. Nekome je važna ekologija, nekome ubrzanje, nekome tišina, ušteda pri vožnji, a nekome želja da ne vozi auto na servis dva puta godišnje. Sve navedeno bili su i Hrvojevi razlozi. Pojasnio nam je na što sve trebaju obratiti pažnju kupci električnih vozila.

'Kod kupnje električnih vozila prvo morate analizirati svoje navike, tj. koliko kilometara godišnje prolazite. Vozačima s prosječnom kilometražom savjetovao bih neka odaberu vozilo koje je bazirano na skejt platformi, gdje se kompletna baterija i pogon nalaze u podu vozila i gdje ne postoji vozilo u drugom obliku, primjerice benzinska ili dizel verzija. To znači da je vozilo od početka razvijano kao električno i ima puno vise prostora u kabini od vozila koje je samo prepravljeno na električno. Također, izbjegavajte SUV vozila ili se unaprijed naviknite na ogromnu potrošnju, tj. kraći domet i duže punjenje. Obratite pažnju na način termalne regulacije baterije (vodeno hlađenje). Starija vozila nemaju vodeno hlađenje baterije, pa će duži putevi postati naporni, jer će se brzina punjenja baterije povećati i na par sati. No skoro sva moderna vozila imaju vodeno hlađenje', kaže predsjednik Strujnog kruga, udruge koja postoji tek godinu i pol i kojoj je cilj staviti Hrvatsku na kartu top 5 zemalja po broju električnih vozila u sljedećih pet godina. Trenutačno imaju oko tisuću članova i taj broj ubrzano raste.

Cijena električnih vozila u startu je skuplja od klasičnih automobila, no to, smatra Hrvoje, nije za usporedbu, jer električna vozila imaju izuzetno malu cijenu održavanja. Dok za klasična vozila svaki tjedan ili mjesec kupujete gorivo u iznosu od 300-500 kn, kod električnih se radi o iznosima od 15-30 kn. Osim toga, servisi za električna vozila gotovo da ne postoje, a tu su i poticaji od strane države, s kojima su – premda ima prostira za napredak – u Strujnom krugu zadovoljni.
I HEP je jedna od tvrtki u Hrvatskoj koja puno pažnje posvećuje elektromobilnosti. Zahvaljujući programu eMobilnost, HEP-ova mreža punionica, postavljena pod brendom ELEN, u ovom trenutku obuhvaća više od 230 javnih te više od 40 internih punionica za potrebe vlastitog voznog parka. Spomenute punionice nalaze se na području Grada Zagreba te u svih 20 županija u Hrvatskoj te pokrivaju autoceste i druge važne cestovne pravce u našoj zemlji. HEP je u rad pustio i prve ultrabrze punionice, snage do čak 350 kW. Korištenje ELEN punionica još se uvijek ne naplaćuje, no u tijeku je testiranje svih mogućnosti usluge krajnjem korisniku, pa tako i samih modela naplate.

Tako je HEP već kreirao mobilne korisničke aplikacije s lokacijama punjenja, dostupnim priključcima, te autorizacijom punjenja skeniranjem QR kodova ili masnualnim pokretanjem na odgovarajućem priključku. Aplikacija je dostupna na servisima Google Play i iStore, a korisnici je mogu preuzeti, registrirati se i kročiti u digitalnu budućnost održivog prometa. U planu je povećavati broj punionica, ali i povećati snagu na postojećoj infrastrukturi, kako bi se podigla razina usluge.
I Udruga Strujni krug radi na projektima postavljanja stotine tisuća punjača do 2030., a prvi masovni javni punjači trebali bi biti postavljeni početkom 2022. godine. No, naglašava naš sugovornik, nikako ne treba zaboraviti najvažniju činjenicu - električno vozilo se može puniti na svakoj utičnici. Stoga Hrvoje očekuje kako će ljudi koji žive u kućama 99% vremena puniti svoje vozilo na kućnoj utičnici, a za sve ostale tu su mreže punionica, kao i projekt punjača u rasvjetnim stupovima. Iako ih u Hrvatskoj još nema, cilj udruge Strujni krug omogućiti je zakonski okvir kako bi tvrtke mogle postaviti punjače u rasvjetne stupove uz sva parkirališta.

*Sadržaj nastao u suradnji s HEP-om.