STRUČNJAKINJA OTKRIVA: 20 odgovora koja ste oduvijek željeli znati o popularnim metodama pomlađivanja

Bore su najtipičniji znakovi starenja, promjene koje nam signaliziraju da je naša koža počela gubiti vitalnost i hidrataciju. No i hiperpigmentacijske mrlje i staračke pjege, kao i pojava sitnih kapilara, umoran izgled... jasno nam signaliziraju da naša koža više nije toliko mlada te da treba pomoć. Srećom, danas postoje različiti tretmani i tehnike pomlađivanja koje nam omogućuju - vratiti godine unatrag. No koji tretman odabrati, koji bolje 'pegla' od drugih, kad je bolji jedan, a kad drugi..., sve odgovore zna dr.med. Snježana Kramarić, specijalistica dermatovenerologije iz Poliklinike Bagatin. 

S obzirom na to da se većina anti-age tretmana bazira na tome da potaknemo prirodne mehanizme obnove i pomlađivanja stanica kože, svakako nije svejedno s koliko godina dolazite na tretman i je li vam to prvi tretman u životu. Mlađa dobna skupina imat će bolji i kvalitetniji odgovor na tretman, no sve dobne skupine postignut će nekakav efekt, ovisno o njihovoj genetskoj predispoziciji i stvaranju novog kolagena. Naravno, rezultati uvelike ovise i o načinu života. Nepušači i osobe koje izbjegavaju pretjerano izlaganje suncu imaju značajno bolji rezultat. Generalno možemo reći kako za tretmane nikada nije prekasno. S kožom se uvijek može puno napraviti, no bitno je imati očekivanja u skladu s dobi i izgledom kože. Svakako prije pojave znakova starenja nije potrebno raditi anti-age tretmane makar priznajem da ih na neki način radimo i prije dvadesete godine života osobama koje žele ukloniti vidljive posljedice akni na svojoj koži.

2. Koji anti-age tretman biste preporučili za 'peglanje' prvih znakova starenja?

U ovoj skupini je najveći broj tretmana od klasičnih kozmetičkih "facials“ tretmana, preko brojnih aparativnih neinvazivnih tretmana u kojima svakako naglašavam tretmane laserskim i IPL svjetlom sve do blago invazivnih mezoterapijskih tretmana i skinboostera.

3. Može li se što učiniti kad su bore i ostali znakovi starenja već jako vidljivi?

Svakako, znakovi starenja se uvijek mogu do neke mjere umanjiti i može se vratiti zdrav i mladolik izgled kože.

4. U kojoj dobi počinje smanjenje proizvodnje kolagena i kako ga sve možemo potaknuti na samoobnovu ili usporiti to smanjenje?

Teško je reći kada točno počinje starenje, jer se na javlja kod svih ljudi u istoj dobi, niti nam svi organi istovremeno stare. Primjerice, mozak počinje starjeti od 24 godine života, srce u četrdesetoj, a mišići iza četrdesete godine gube 2% mase godišnje. Starenje kože započinje između 25-30 godine života polaganim promjenama radu stanica, smanjivanjem količine elastičnog vlakna i kolagena kao i lipida i proteina u koži. Gotovo svi anti-age tretmani upravo rade kako bi potaknuli obnovu stanica kože i proizvodnju elastičnih vlakana i kolagena bilo da se radi o grijanju, svjetlu, mikroiglicama, faktorima rasta, matičnim stanicama ili hijaluronskoj kiselini. Svakim tretmanom koji ste napravili potaknuli ste proces stvaranja novog elastičnog vlakna i kolagena koji se bez tretmana ne bi dogodio.

5. Koje su trenutačno najbolje neinvazivne metode pomlađivanja?

Samo neinvazivnim metodama pomlađivanja možemo pomladiti samo kožu. U procesu starenja događaju se i promjene na potkožnom masnom tkivu, koje gubimo; na mišićnom tkivu lica koje postaje sve više zgrčeno i na kosti koja se stanjuje i povlači.
Stoga, neinvazivnim metodama možemo pomladiti kožu – u prvom redu su tu "facials“ tretmani njege lica, koji uključuju neki oblik pilinga (mehanički, kemijski); zatim tretmani laserskim i IPL svjetlom, koji zagrijavaju kožu;  radiofrekventni i ultrazvučni tretmani te intenzivni fokusirani ultrazvučni tretmani, koji djeluju i na dublje strukture pod kožom.

6. Kad se primjenjuje laserska anti-age terapija, a kad ultrazvučna?

Laserska anti-age terapija, osim na elastičnost kože, poboljšanje teksture i blago zatezanje,  djeluje i na neželjene pigmentacije, crvenilo i kapilare, dok ultrazvučna isključivo djeluje na zatezanje kože.

7. Koja je razlika između Botoxa i dermalnih filera?

Botox je neuromodulator; djeluje na mišić na način da mu smanji podražljivot te mišić jedno vrijeme ne sudjeluje u mimici čime omogućujemo otvoreniji pogled, oblikovanje obrva i smanjeno mrštenje. Za razliku od njega, dermalni filer je materijal koji se stavlja u kožu ili potkožje u svrhu oblikovanja, podizanja i blagog zatezanja lica i vrata. To može biti hijaluronska kiselina ili neki biostimulant koji potiče nastajanje elastina i kolagena.

8. Zašto neke žene, nakon ubrizgavanja Botoxa, izgledaju kao da nemaju emocija ili imaju
začuđen pogled?

Muskulatura našeg lica je povezana te, zajedno s koštanom strukturom, kožom i potkožjem, definira naš izgled. Botoxom možemo potpuno blokirati određene skupine mišića da postanu nepomične pa nam se možda čini da osoba ne reagira na nešto što govori. Cilj nam je Botoxom umanjiti neželjene bore i tikove na licu, a ostaviti otvorenu i vedru mimiku osobe.

9. Koje sve vrste dermalnih filera postoje i kako znati koji je najbolji za nas?

Postoje fileri hijaluronske kiseline, biostimulatori, matične stanice, mezoterapijski preparati. Najbolji način saznati koji je filer upravo za vas je obratiti se stručnoj osobi koja ima bogato iskustvo u radu s njima.

10. Koliko traje oporavak nakon tretmana Botoxa ili dermalnim filerima i može li se osoba odmah vratiti svim aktivnostima?

Dva sata nakon aplikacije Botoxa možete se vratiti svim aktivnostima jer je proizvod "spremljen“ u mišić. Nakon aplikacije filera također se možete vratiti svakodnevici, no fizička aktivnost, sunčanje, drugi aparati za njegu kože, stomatološki zahvati, cijepljenja i drugi terapijski zahvati moraju se odgoditi nekoliko tjedana.

11. Postoje li nuspojave ubrizgavanja Botoxa?

Svaki zahvat uvijek ima i mogućnost neželjenog događaja u određenom postotku. Kod Botoxa koji se koristi u estetske svrhe, moguće neželjene posljedice u području gornjeg dijela lica su pretjerano podignute obrve (začuđen pogled), nemogućnost podizanja obrva, pretjerano spuštene obrve (opasni pogled), zaostajanje sitnih bora i zaista rijetko spuštena vjeđa.

12. Što biste preporučili osobama s pigmentacijskim i/ili staračkim mrljama?

Preporučila bih da dođu na pregled kako bismo ustanovili o kakvom obliku pigmentacije se radi te koji je najpovoljniji tretman za uklanjanje i njegu.

13. U zadnje je vrijeme sve popularniji PRP – tretman pomlađivanja lica vlastitom krvlju. Možete li nam opisati taj tretman i može li se kombinirati s drugim tretmanima?

PRP tretman može se kombinirati s tretmanom mikrogilicama, frakcioniranim laserom i radiofrekvencijom, laserom pomlađivanja i svim drugim tretmanima koji kontrolirano ozljeđuju kožu jer ono što koristimo u PRP tretmanu su upravo stanice, trombociti, koje kad dođu u "ozlijeđeni“ milje pokreću niz aktivnosti unutar stanice koje dovode do njihovog zacjeljivanja i stvaranja novog (bilo da se radi o obnovi kože ili kose).

14. Koji se tretmani mogu raditi ljeti, a koji zimi?

Gotovo svi anti-age tretmani mogu se raditi tijekom cijele godine. Naravno, one u kojima agresivnije ozljeđujemo kožu ćemo planirati u hladnijim mjesecima s obzirom da živimo u podneblju gdje si ih možemo osigurati.

15. Koliko je važno danas koristiti zaštitni faktor? Koliko sunce utječe na stvaranje bora?

Kreme za zaštitu od sunca imaju svoju ulogu kada boravimo na suncu. Svako izlaganje  kože suncu uzrokuje prolaženje ultraljubičastih zraka u kožu; kad je sunce visoko, od 11 do 16 sati tijekom ljeta, sunčeve zrake padaju okomito na kožu i najdublje prodiru te rade oštećenje elastičnog vlakna i kolagena i oštećenje same DNK molekule u koži. Zbog toga nam sunčev kumulativni utjecaj tijekom godina donosi promjene na koži u smislu starenja (bore), sunčanih pjega, keratoza, poikilodermatskih promjena (crvenila, kapilara, ožiljaka), prekanceroza (promjena koje mogu prijeći u rak kože) do samog raka kože. Također, ako je koža lica pretjerano i uporno izlagana suncu pojavljuje se zadebljala koža (elastoza) uz duboke bore i komedone.
Lorištenje krema za zaštitu od sunca tijekom boravka na suncu svakako je opravdano i poželjno, dok njihovo korištenje u zimskim mjesecima ne preporučujem, jer sprečavaju da nam i ono malo sunčevog svjetla obasja kožu. Zbog toga postoji mogućnost smanjene proizvodnje nama vrlo važnog vitamina D kojega bez UV svijetla naša koža ne može stvoriti.

16. Sve više ljudi koristi preparate s različitim kiselinama i vitaminima u svakodnevnoj rutini. Na što trebamo obraćati pažnju? Koje sastojke smijemo kombinirati, a koje nikako ne?

Prvenstveno je potrebno pratiti upute proizvođača. Također, potrebno je znati razliku između medicinske kozmetike i drogerijske kozmetike, jer sadrže različitu količinu aktivnih sastojaka koji mogu dovesti do neželjenih reakcija. Većina se sastojaka može kombinirati, no preporučam da to prepustite stručnjaku, kozmetičaru ili dermatologu koji će po izgledu vaše kože znati što joj je točno potrebno. Tako ćete zasigurno i uštedjeti, jer više nećete morati imati hrpu kozmetike u kupaonici.

17. Koja je razlika između retinola i retinoida?

Retinoidi su skupina derivata vitamina A od kojih je jedan i retinol, a u istu skupinu spadaju i retinaldehid te retinoična kiselina. Svi retinoidi pozitivno djeluju u liječenju akni, na ujednačavanju tona kože i smanjivanju bora te potiču proizvodnju kolagena. No, postoji razlika među njima. Na primjer, retinoičnu kiselinu (tretinoin) ćete moći dobiti samo na liječnički recept jer se radi o proizvodu koji jače djeluje na kožu i stoga ima i više mogućih nuspojava.

18. Može li se s anti-aging pristupom pretjerati?

Svakako, najčešće pretjeramo kada ne postoji dovoljan razmak između tretmana da nam koža odgovori, već radimo tretman na tretman, što neće pretjerano negativno napraviti koži, ali nećemo niti dosegnuti njezin pravi potencijal.

19. Koji je zahvat Hrvaticama omiljeni u području pomlađivanja?

Mislim da su laserski tretmani jedni od najtraženijih tretmana te "facials“ tretmani njege koji bi zapravo trebali i biti u našoj rutini, jer koža voli tretmane i, kad ju njegujemo, vraća nam višestruko.

20. Što je za vas ljepota?

Odavno je Leonardo Da Vinci matematički izrazio ljepotu slikom „Vitruvijskog čovjeka“.
Iako se time najčešće razmišlja o "zlatnim omjerima“ koji određene dijelove tijela čine skladnima i ugodnima oku, Leonardo je Vitruvijskog čovjeka stavio u kvadrat što predstavlja ono materijalno u njemu – naš izgled, ali ga je stavio i u krug kao simbol unutarnjeg čovjeka i njegovog božanskog podrijetla – njegova nutrina.
Stoga naš izgled ne čine samo omjeri, volumen, tekstura, konture, čine ga i unutrašnja radost, nada, ljubav. Dokaz toga su moji svakodnevni klijenti koji ne dolaze samo kako bi se pomladili, već i žele uskladiti svoj izvanjski izgled s onim što osjećaju iznutra. 

Poliklinika Bagatin već je nekoliko godina za redom proglašena vodećom dermatološkom klinikom u Europi. Za više informacija o tretmanima i terminima javite se na e-mail info@bagatin.hr i  broj telefona 01/4610-225.