Mentalni poremećaji drugi su najčešći uzrok hospitalizacija ljudi u najproduktivnijm godinama (u dobi od 20 do 59 godina), pri čemu depresivni poremećaji zauzimaju visoko drugo mjesto, odmah iza poremećaja uzrokovanih alkoholom. Stopa hospitaliziranih građana u hrvatskim bolnicama zbog depresije više je nego udvostručena u preoteklih 10 godina. Na tu činjenicu upozorili su stručnjaci povodom obilježavanja Svjetskog dana zdravlja u čijem je fokusu ove godine upravo depresija koja će do 2020. godine biti zdravstveni problem broj jedan. “Depresija; razgovarajmo“ (engl. Depression; let’s talk) moto je ovogodišnjeg obilježavanja Svjetskog dana zdravlja, a cilj je osvijestiti ljude koji boluju od depresije da potraže i dobiju pomoć. Osobito su ugrožene žena, ali i osobe starije životne dobi, jer njih čak 10 do 15 posto pati od depresije, što povećava rizik razvoja drugih bolesti kao što su dijabetes, kardiovaskularne bolesti i demencija. “Sve je počelo poprilično bezazleno; bila sam povremeno loše volje, ali uvijek sam nalazila isprike. Najčešće je to bilo PMS ili sami si govorila kako je to zbog nekog problema kojeg sam trenutačno imala, pa kad se problem riješi, bit ću bolje. U jednom trenutku sam se počela osjećati toliko loše da sam intuitivno znala da je to to – depresija. Do tada nisam bila ni svjesna što mi se događa, a tonula sam sve dublje. I fizički sam se počela osjećati loše, imala sam strašne bolove u nogama, grčenja u listovima, a kad su bolovi postali nesnosni, obratila sam se za pomoć liječnici opće prakse. Međutim, svi su mi nalazi bili uredni, a toga sam se i bojala: željela sam da mi pronađu nešto”, tako je o svojoj depresiji za Story.hr progovorila 43-godišnja Istrijanska Roberta Berci, žena koja je prvu epizodu depresije doživjela 2002. i koja danas, 15 godina kasnije, odgovorno tvrdi kako joj je bolest pomogla da bolje upozna sebe i istraži svoje mogućnosti. Cijelu priču s njom pročitajte ovdje. “Najčešće je neprepoznata pa tako i neliječena, dijelom i zbog specifičnih simptoma koji se javljaju u osoba starije dobi koje boluju od depresije. Gerontološka istraživanja pokazala su da depresija može prethoditi i velikim kognitivnim poremećajima poput Alzheimerove bolesti, ali i biti rizični čimbenik za samoubojstva u starijoj dobi. Pravovremeno utvrđivanje dijagnoze i liječenje depresije u starijih osoba znatno može poboljšati kvalitetu njihova života”, upozorili su iz Službe za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti sa Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ koji na sam Svjetski dan zdravlja (7. travnja) organiziraju stručni skup „Govorimo o depresiji“ na kojem će se brojni stručnjaci osvrnuti upravo na depresiju kod starijih osoba. Depresija je bolest koju karakteriziraju poremećaji raspoloženja kao što su dugotrajna tuga, nesposobnost uživanja u ranije ugodnim stvarima ili aktivnostima i duševna bol. Depresija utječe na obavljanje najjednostavnijih svakodnevnih zadataka, ponekad s razornim posljedicama za odnose s obitelji i prijateljima i mogućnosti da se zaradi za život. Da bi se postavila dijagnoza depresije odnosno depresivne epizode, ovi simptomi trebaju trajati najmanje 2 tjedna. Osim navedenoga, ljudi koji boluju od depresije vrlo često imaju neke od sljedećih simptoma: manjak energije, promjene apetita, nesanicu ili preveliku potrebu za snom, povećanu tjeskobu ili zabrinutost, smanjenu koncentraciju, neodlučnost, nemir, osjećaj bezvrijednosti... Autor: D. P. Fotografije: Profimedia
