Iako većina ljudi koji su umjesto sjedalačkog način života odabrali biti tjelesno aktivni čine to kako bi se doveli u formu (i/ili kako bi smršavjeli; što je osobito naglašeno u ovo doba godine), prečesto se zaboravlja onaj psihološki aspekt treninga. Vježbanje, dokazano je,
podiže raspoloženje, ublažava depresiju, tjeskobu i stres te poboljšava naše mentalne sposobnosti i “boosta” samopoštovanje. Da to nisu “prazne priče” zna i
prof. Zlatan Spiridonović s Fitnes učilišta koji tvrdi kako postoje mnoga istraživanja na temu fiziološkog i psihološkog utjecaja treninga te više ili manje sva pokazuju evidentno poboljšanje kompletnog sustava organa za kretanje (mišići, kosti, zglobovi), rada unutrašnjih organa, izbalansiranog hormonalnog statusa i, dakako, psihe.
“Neću otkriti ništa novog kad kažem da se nakon svakog treninga osjećamo sretnije (endorfin), ispunjeno i samozadovoljno, na osnovu čega nam se podiže samopoštovanje. Naglo se poboljšava osjećaj samopouzdanja (posebice nakon treninga s opterećenjem), jer se osjećamo snažnije, sigurnije i sve u svemu zdravije.
Potrebno je tek 3-4 treninga da počnemo uživati u svojoj koži. Psiholozi bi mogli reći kudikamo više na ovu temu. Ono što iz iskustva znam da osobe koje redovno provode neku fizičku aktivnost prije svega su vedrijeg duha, imaju više energije pa im kompleksnost dnevnih zadaća puno lakše pada i samim time im je razina stresa na nižoj razini.
Ljudi koji treniraju su uspješniji i lakše se penju stepenicama uspjeha i u konačnici ih zajednica više poštuje”, kaže prof. Spiridonović napomijući kako je čovjek prije svaga stvoren za kretanje, pa ne čudi što sedentaran način života, koji postaje bolest novog doba, nosi čitav niz bolesti i psihičkih problema. Koji tip treninga najbolje utječe na psihu?
“Tipova treninga ima različith, ali ako ih svedemo na dva osnovna to su: kardio trening i trening s opterećenjem. Imamo benefite od obje vrste, neovisno o tome da li govorimo o grupnim ili individualnim treninzima. Intenzitet u oba tipa treninga može biti visok ili nizak, ali u osnovi imaju različiti utjecaj na organizam, pa tako i na psihu. Od kardio treninga ljudi se stalno smiju te tako mijenjaju svoju okolinu, svoje životne probleme doživljavaju i rješavaju neuporedivo lakše. Kako je rekao M. Ghandi 'Budi promjena koju želiš vidjeti u svijetu!', pa tako i oni u svojoj mikrookolini čine svijet boljim. Trening s opterećenjem s druge strane daje nam ljepšu sliku o nama samima, imamo izdefiniranije tijelo pa je i osjećaj samozadovoljstva puno izražajniji”, pojašnjava prof. Spiridonović u Lijepoj i aktivnoj.
Autor: D. P:
Fotografije: Profimedia i Lijepa i aktivna
