Nema veće pokretačke snage od snage žena, često je u svojim govorima isticala bivša britanska premijerka Margaret Thatcher, a njezinu tezu u potpunosti zagovara poduzetnica Kristina Ercegović, koja i sama ima više od 18 godina iskustva rada u poduzetništvu. Rada sa ženama˝i muškarcima. U boljim i lošijim vremenima. Da je pokrenula velike stvari kad je riječ o razvoju poduzetništva, i to na samom početku svog poslovnog razvitka, dokazuje i prva specijalizirana tvrtka za mystery shopping u Hrvatskoj - Heraklea, a potom i dating aplikacija Milda. Kada je uspješno prodala uhodane agencije, posvetila se razvoju već poznatog Business Caféa radi umrežavanja i educiranja malih poduzetnika. Najnoviji projekt ove 44-godišnje ekonomistkinje jest portal Žene i novac koji je pokrenula iz vlastite potrebe da se educira i zaštiti. U povodu Svjetskog i Europskog tjedna novca, koji se obilježavaju od 23. do 29. ožujka, Kristina je provela istraživanje na temu žene i novac te nam pojasnila dobivene rezultate. Dala je svoje viđenje položaja žena i poduzetnica u Hrvatskoj, a na vlastitom primjeru objasnila je koliko je izazovno uskladiti obiteljski život i uspješnu karijeru.

Story: Posljedice prouzročene koronavirusom osjete se i u poduzetništvu. Koliko uviđate negativan utjecaj u svom poslovanju? Tje­raju li vas ovakve situacije na razmišljanje koliko su mali i srednji poduzetnici slabo zaštićeni?

U poduzetništvu je presudno redovito strateški razmišljati, odnosno raditi na biznisu, ne samo u biznisu. Moj je glavni biznis do prije nekoliko tjedana bio organizacija događanja i čini se da je preko noći nestao, odnosno odgađa se do daljnjega. No vjerujem da potreba za druženjem ljudi uživo nikada neće nestati. Odnedavno imam portal Žene i novac, pišem knjige, bavim se poslovnim savjetovanjem i edukacijom malih poduzetnika. Trenutačno su u planu online radionice i konferencije te daljnji razvoj portala, a vjerujem i nešto potpuno deseto. Iako sam po prirodi optimist, mislim da više ništa neće biti isto jer ovako više ne ide. Moramo shvatiti koliko smo nemoćni pred prirodom, da nema neograničenog rasta unedogled bez ekoloških posljedica, da smo svi povezani, da nam svima treba biti dobro, da ne može u društvu biti dobro samo nekima nauštrb drugih. Moramo stati i usporiti. Osim što je koronavirus zdravstvena tema, uskoro će to ponajprije biti ekonomska i, vjerujem, ekološka tema. Kako je svaka kriza ujedno i prilika, iako to trenutačno svima zvuči kao floskula, uvijek je dobro vrijeme, posebno sada, vratiti se na početak, osnovama. Pri svakoj transformaciji važno je krenuti od sebe. Ovo je i odličan trenutak za poduzetnike, a i za sve ostale, da se zapitamo tko smo mi bez svog biznisa, bez svega zapravo. Idealno je vrijeme za buđenje svijesti, za dolazak do vlastite suštine. Osim toga, možda je svima krajnji trenutak da prilagodimo posao životu, a ne život poslu. Jer život je za uživanje, ne samo za rad.

Story: U povodu Svjetskog i Europskog tjedna novca proveli ste istraživanje na temu žene i novac. Kako ste došli na tu ideju? Što pokazuju rezultati koje ste dobili?

Uz redovne čitatelje portala Žene i novac imamo i zatvorenu, vrlo aktivnu grupu na Facebooku Žene i novac, u kojoj vodimo vrlo dinamične i otvorene diskusije o raznim temama te dajemo odgovore na brojna pitanja čitateljica. Anketu smo proveli online, na uzorku od 783 žene diljem Hrvatske u dobi od 18 do 65, a najviše ih je bilo od 35 do 44 godina, od čega je njih 70 posto u braku. Postavili smo im razna pitanja - razgovaraju li otvoreno o novcu s obitelji, na što troše, kako štede i ulažu, jesu li imale problema s alimentacijom, jesu li bile izložene pritisku odricanja od nasljedstva u korist braće, jesu li doživjele bilo kakav oblike financijskog nasilja i zlostavljanja, imaju li dug - kakav i koliki, imaju li oporuku i slično. Svaka peta (21,2%) žena doživjela je jedan oblik financijskog zlostavljanja partnera, odnosno partner im je zabranjivao rad i zaradu, pristup zajedničkim financijama i karticama nije im bio omogućen, partner im nije davao dovoljno novca za kućanstvo, morale su se opravdavati za svaku potrošenu kunu i slično. Potom je njih 54,6% dužno, i to 15,2% ima dug do 5000 eura, 13,4% do 50.000 eura, a 9,3% do 10.000 eura. Njih 31% ima dug za minus u banci, a 22,3% dug na kreditnim karticama. Potom 16,3% ispitanih ima kredit za auto, 30,5% ima kredit za kuću ili stan, a 30,3% ima gotovinski nenamjenski kredit. Čak 78,4% naših čitateljica štedi, najviše žena u banci (46,5%), u obliku životnog osiguranja (34,5%) te u trećem mirovinskim stupu (27,6%). Polovica ih svoj novac ulaže, i to najviše u nova znanja (23,9%) i vlastiti biznis (21,2%) te samo 0,4% u nekretnine, obveznice, dionice, kriptovalute i fondove. Ispitanih 58,4% žena većinu novca troši na osnovne životne potrebe, na edukaciju troši njih 19,9%, na putovanja 21,7%, na odjeću i obuću 10,1%, na djecu 18%. Njih 11,5% imalo je problema s utjerivanjem alimentacije, a 13,9% žena netko je tražio da se odreknu nasljedstva. Čak 32,6% ne razgovara otvoreno o novcu u svojoj primarnoj obitelji, a čak 11,4% ne razgovara otvoreno o novcu s partnerom ili mužem, dok 93% žena nema posmrtnu pripomoć. Čak 95,3% ispitanih nema pismenu oporuku, a 28,2% žena zarađuje manje od supruga. Najveći izvor stresa ženama je posao (46,9%), potom novac (26,4%) pa zdravlje (11,4% ). O roditeljima se financijski brine 6,6% žena, vremenski njih 31,3%, a i financijski i vremenski 20,2% ispitanica.

Cijeli intervju s Kristinom Ercegović u sklopu društveno odgovorne akcije Same Chances by Story pročitajte u novom broju magazina Story, koji možete kupiti od srijede 25. ožujka 2020. godine