Otkako pamtim, medicina je moj izbor i poziv - govori Marina Raguž, 33-godišnja dr. med., specijalizantica neurokirurgije u KB-u Dubrava i doktorica znanosti koja je prije dvije godine obranila doktorsku disertaciju pod nazivom ‘Učinak perinatalne hipoksijsko-ishemijske encefalopatije na projekcijske putove moždanog debla kod nedonoščeta’. Zahvaljujući tom radu dobila je stipendiju Nacionalnog programa stipendiranja ‘Za žene u znanosti’ koji će 2021. obilježiti 15 godina uspješnog provođenja tog programa i u kojem su dosad nagrađene 54 hrvatske znanstvenice. Uz to, dobitnica je stipendije Future Leaders u organizaciji mreže poslovnih žena Women in Adria, nezavisne platforme WEF i Hrvatske udruge žena u pravnoj profesiji. Jedina hrvatska specijalizantica iz neurokirurgije u KB-u Dubrava i doktorica na COVID odjelu za Story govori o nesrazmjeru između žena i muškaraca u znanstvenoj zajednici, diskriminaciji na tom području, mehanizmima kojima bi se slika mogla poboljšati te općenitim izazovima i motivima koji je raduju u području medicine.
Story: Žene čine samo 30-ak posto znanstvene zajednice. Kako gledate na toliki nesrazmjer?
Prema novijim podacima, vidi se da su dosad provedene takozvane akcije osnaživanja položaja žena u društvu polučile uspjeh. U Europskoj uniji taj se postotak popeo na 40-ak posto, a u Hrvatskoj je viši od 45 posto. Kao najveću prepreku istaknula bih važnost spola pri odabiru posla. Nažalost, u određenim strukama uvriježeno je mišljenje da žene, kao slabiji spol, nisu kompetentni kandidati. U određenim strukama, primjerice u neurokirurgiji, kojom se u Hrvatskoj bavi samo nekolicina doktorica medicine, kao i u znanosti, to predstavlja najveću prepreku. Žena se mora truditi i raditi znatno više od muškarca kako bi dokazala da je sposobna i jednako dobra kandidatkinja za posao.
Story: Postoji li diskriminacija u toj sferi poslovanja i jeste li se osobno susreli s njom?
Iako osobno nisam osjetila takav oblik diskriminacije, ne možemo reći da ona ne postoji. Nažalost, ona je implementirana u svaki segment našeg društva. Spol ne može i ne smije biti mjerilo uspjeha. Svaka osoba, bilo da je riječ o ženi ili muškarcu, mora moći dobiti priliku i pokazati svoju izvrsnost koja nikako ne smije ovisiti o spolu. Zbog toga smatram da su stipendije kao što je ‘Žene u znanosti’ idealna prilika da podsjetimo pripadnike našeg društva na potencijalnu diskriminaciju i da zajedno poboljšavamo položaj žena ne samo u znanosti nego i u svim ostalim strukama, na svim pozicijama.
Story: Postoje li razlike između žena i muškaraca u znanosti i kako ih smanjiti?
Pri bavljenju znanošću općenito ne postoje razlike između spolova. Nažalost, riječ je o dugogodišnjim rodnim predrasudama i stereotipovima koje uspješno mijenjamo posljednjih nekoliko godina. Potrebno je jasno definirati izvrsnost kao ključni kriterij, a kad je riječ o osnaživanju položaja žena u društvu, veliki faktor čini postojanje medijski vidljivih uzora i puteva uspjeha.
Cijeli intervju s Marinom Raguž u sklopu društveno odgovorne akcije Same Chances by Story pročitajte u novom broju magazina Story kji možete kupiti od srijede, 13. siječnja 2021. godine
