RAK KOŽE MOŽE SE OTKRITI NA VRIJEME: Iskustva poznatih osoba koje su se susrele s tom bolešću

Kad se spomene rak kože u kontekstu zdravlja, svima se upali alarm za uzbunu. No, imajmo na umu da je rak kože jedna vrsta zloćudne bolesti s kojom se mnogo ljudi susreće. Kao što je to često slučaj s raznim oblicima raka, čim ranije se ova bolest dijagnosticira, veće su šanse za oporavak oboljelih.

Hugh Jackman, Melanie Griffith, Ewan McGregor i Diane Keaton neke su od poznatih osoba koje su se, na žalost, susrele s rakom kože.

Jackman se već deset godina bori s tom zloćudnom bolešću i od tada na svom Instagram profilu objavljuje poruke o štetnosti izlaganja suncu, savjetujući pratitelje kako se pravilno zaštititi. Isto je učinila i njegova kolegica Melanie Griffith koja ne skriva svoju borbu s rakom kože, već to koristi kako bi podigla svijest o borbi protiv njega te potiče pratitelje da koriste zaštitnu kremu za sunce.

Poznati glumac Ewan McGregor je kao osoba svijetle puti ozbiljno shvatio redovite preglede madeža i uklonio nekoliko sumnjivih madeža na licu, od čega je jedan bio rak. U svojim intervjuima je naglasio kako je operacija prošla dobro i kako ga je na vrijeme uklonio te istaknuo važnost preventivnih pregleda.

Glumica Diane Keaton pak je u obitelji imala oboljele od raka, a i sama je prvi put bila suočena s rakom kože kada je imala svega 21 godinu. Od tada je nekoliko nepravilnih madeža uklonila i svoju popularnost iskoristila kako bi, kao zaštitno lice poznatih brendova, govorila o važnosti zaštite kože kremom sa zaštitnim faktorom.

Prevencijski pregled koji spašava život

Doktora Basarovskog već poznajemo s Instagram profila Moj dermatolog, a svoju djelatnost odrađuje u poliklinici Derma Studio. S obzirom da rado dijeli svoje znanje kako bi podigao svijest o raznim kožnim bolestima, postavili smo mu nekoliko pitanja o raznim prevencijskim metodama. Kao prvu ističe dermatološki pregled madeža.

„Pregled madeža spada u takozvane skrining preglede kože koji se, po preporuci, rade jednom godišnje. Tako možemo biti sigurni da su naši madeži u redu te adekvatno brinemo o zdravlju kože. Sam pregled uključuje pregled svih madeža i izraslina na koži za koje dermatolog utvrdi da imaju tendenciju razviti se u rak kože ili su već prešle u taj stadij. Opća preporuka svjetskih dermatoloških društava je da se skrining pregledi madeža obavljaju jednom godišnje kako bi liječnik pratio promjene na madežima te na vrijeme dao upute ako je potrebno reagirati“, pojašnjava dr. Basarovski. Dodaje i kako osim godišnjih pregleda madeža kod liječnika postoji još nešto što možete učiniti, a to je samopregled madeža.

„Jednostavnije rečeno, to je pregled za bolje upoznavanje svoje kože, a koji bismo trebali raditi jednom svaka dva mjeseca kako bismo mogli reagirati ako primijetimo promjenu na koži. Ako se to dogodi, trebate otići na kratki kontrolni pregled kod liječnika koji vam radi redoviti godišnji pregled madeža. On može utvrditi je li promjena zabrinjavajuća. Ako se radi o neznačajnoj promjeni, može vam eventualno preporučiti neku terapiju“, kaže Basarovski.

Kako napraviti ovaj pregled? Jednostavno - kad izađete ispod tuša odvojite 15 minuta do pola sata kako biste pregledali madeže na svom tijelu. Obratite pozornost na njihov oblik: je li se madež povećao, je li promijenio boju, je li postao nepravilan - sve ovo može indicirati na potencijalne probleme.

Zaboravite na solarij i geliranje noktiju

Godišnji pregled madeža preporučuje se zbog rizičnih faktora koji mogu potaknuti razvoj zloćudnog raka kože. Tu se posebno ističu:

● svijetla put
● veliki broj madeža po tijelu (više od 100)
● povijest melanoma u obitelji
● izlaganje UV zračenju bez odgovarajuće zaštite.

Iako na neke rizične faktore ne možemo utjecati, na jedan jako bitan možemo: izlaganje suncu, to jest UV zrakama općenito. UV zrake su te koje dovode do mutacija na staničnoj razini te posljedičnog razvoja raka.

„Kako bismo brinuli o svojoj koži, najmanje što možemo učiniti jest koristiti zaštitu od sunca tijekom izlaganja. Ovdje govorimo o kremi sa zaštitnim faktorom (SPF), zaštitnoj odjeći i sunčanim naočalama. Naravno, preporuča se i izbjegavanje sunca kad je ono najjače, od 11 do 17 sati." Doktor Basarovski napominje i da je izlaganje UV zrakama sastavni dio kozmetičkih tretmana koji su postali dio naše svakodnevice: solarij i trajni lak, odnosno geliranje noktiju. Zato trebamo izbjegavati ove izvore UV zračenja kako bismo smanjili rizik od nastanka onog što nas sve toliko plaši - raka kože.

Jednogodišnji pregled madeža daje nam sigurnost da nismo prešli granicu s izlaganjem UV zrakama, što je naročito važno osobama koje spadaju u gore navedene rizične skupine. Jedino uz redovne kontrole te druge preventivne metode možemo minimalizirati rizik od nastanka raka kože. Čak i ako se on već pojavio, ovakva kontrola znači da će se otkriti još u ranom stadiju kad su šanse za izliječenjem najveće.