Ako SPF još uvijek birate isključivo prema broju na ambalaži ili madeže pregledavate tek “kad se sjetite”, niste jedini - ali možda propuštate ključne korake u očuvanju zdravlja kože. Danas dermatologija ide daleko dalje od osnovnih preporuka: zaštita od sunca postaje individualizirana, a preventivni pregledi kože sve precizniji i važniji nego ikad. Razgovarali smo s dermatologinjom o tome kako zapravo izgleda personalizirana rutina zaštite i kada je vrijeme za prvi ozbiljan pregled madeža. O tome kako dermatolozi zapravo razmišljaju kada daju preporuke - i što bismo svi trebali raditi drugačije - razgovarali smo sa Zdenkom Matić, dr.med. specijalisticom dermatologije i venerologije Affidea poliklinike Sveti Rok.

INDIVIDUALIZIRANA ZAŠTITA OD SUNCA

Koje sve parametre uzimate u obzir kada pacijentu preporučujete konkretan SPF i teksturu?

Kod preporuke zaštite od sunca uvijek gledamo širu sliku. Fototip kože je polazišna točka, odnosno svjetliji fototipovi zahtijevaju viši SPF, ali jednako su važne dijagnoze poput akni, rozaceje ili hiperpigmentacija. U Affidea poliklinici Sveti Rok uzimamo u obzir i terapije koje pacijent koristi, jer neke povećavaju osjetljivost na sunce. Nečiji životni stil igra veliku ulogu u odluci što preporučiti. Nije isto preporučiti SPF nekome tko radi u uredu i nekome tko je stalno na otvorenom. Na kraju, tekstura mora odgovarati koži i navikama, jer ako proizvod nije ugodan, pacijent ga neće koristiti redovito.

Kako se razlikuju preporuke za svakodnevni SPF i onaj “za plažu”?

Za svakodnevnu uporabu preporučujemo lagane, nosive formule koje se lako reapliciraju i ne opterećuju kožu. Za plažu su prioritet visoki zaštitni faktori, vodootpornost i pravilna primjena. Tu je ključ u količini i disciplini, osobito jer većina ljudi nanosi premalo proizvoda.

Koje su najčešće pogreške kod samostalnog izbora SPF-a?

Najčešće vidim tri pogreške: pogrešan izbor teksture (npr. preteške kreme kod masne kože koje se onda ne koriste redovito), nedovoljna količina proizvoda i izostanak reaplikacije. Također, mnogi zanemaruju UVA zaštitu i fokusiraju se samo na SPF broj, što nije dovoljno, osobito kada govorimo o fotostarenju i pigmentacijama.

fleur-kaan-w4Dj3MshHQ0-unsplash (1).jpg
Foto: Unsplash

Može li se ista krema koristiti kod akni, rozaceje i hiperpigmentacija?

Iako postoje univerzalni proizvodi, u praksi često preporučujemo ciljane formule. Koža sklona aknama traži nekomedogene, lagane teksture. Kod rozaceje biramo vrlo blage, često mineralne filtere kako bismo smanjili iritaciju. Kod hiperpigmentacija preferiramo proizvode s dodatnom zaštitom od vidljivog svjetla, često tonirane. Dakle, isti SPF “na papiru” ne znači i isti učinak na koži. Na primjer, osoba s melazmom može koristiti SPF 50, ali bez zaštite od vidljivog svjetla rezultati će biti ograničeni.

Koliko danas objašnjavate i utjecaj vidljivog svjetla (HEV)?

Sve više. Vidljivo svjetlo može pogoršati pigmentacije, pa pacijentima preporučujemo tonirane proizvode s pigmentima koji pružaju dodatnu zaštitu, posebno ako puno vremena provode pred ekranima. To je osobito važno za osobe koje puno vremena provode pred ekranima ili imaju sklonost pigmentacijama.

Postoji li određena dob kada treba započeti dermatološke kontrole madeža?

Ako nema rizičnih faktora, idealno je započeti pregled madeža nakon ulaska u pubertet. Djeci mlađoj od pubertetske dobi proporučuje se pregled ako imaju urođeni madež ili neki madež koji se brzo mijenja ili raste.

Koje promjene treba shvatiti kao alarm?

Svaka nova lezija koja odudara ili postojeći madež koji se mijenja - u veličini, obliku, boji ili simptomima poput svrbeža i krvarenja - zahtijeva pregled. Jednostavno pravilo koje pacijentima često pomaže je ako nešto “izgleda drugačije od ostalih”, vrijedi provjeriti.

angelica-echeverry-5KY5LP_zc44-unsplash.jpg
Foto: Unsplash

Koliko često kontrolirati madeže ako ste se puno sunčali u mladosti? 

Kod osoba s intenzivnim izlaganjem suncu u prošlosti preporučujem kontrolu jednom godišnje, a po potrebi i češće. Povijest sunčanja, osobito s opeklinama u djetinjstvu, značajno povećava rizik i zahtijeva redovitiji nadzor.

Kako objašnjavate ABCDE pravilo?

ABCDE pravilo pojednostavljujem ovako: A kao asimetrija, B kao rub (border), C kao boja (color), D kao promjer (diameter) i E kao evolucija - odnosno promjena. Naglasak uvijek stavljam na “E”, jer je promjena kroz vrijeme često najvažniji signal da nešto treba pregledati.

Imaju li edukativne kampanje stvarni učinak?

Da, i to vrlo konkretan. Nakon kampanja primjećujemo veći broj preventivnih pregleda i ranije otkrivene promjene. To je ključno jer rano otkrivanje značajno poboljšava ishode. Dugoročno, to je ključ za bolje ishode, jer u dermatologiji vrijedi pravilo da rano otkrivanje spašava kožu, ali i život.

I zaštita od sunca i briga o madežima danas traže više od osnovnih pravila - traže individualni pristup i dosljednost. Pravi SPF nije samo onaj s visokim brojem, nego onaj koji odgovara vašoj koži i koji ćete zaista koristiti. Isto vrijedi i za madeže. Redoviti pregledi i pravovremena reakcija često čine najveću razliku, a ono u što sami niste sigurni, s puno iskustva i znanja možete provjeriti u Affidea poliklinikama https://affidea.hr/hr/portal/

Jer kad je riječ o koži, prevencija nije trend, nego dugoročna investicija u zdravlje.

Affidea Hrvatska sudjeluje u nacionalnom projektu „Ne čekaj, CHECKiraj“. Svaki dan u Hrvatskoj najmanje tri osobe dobiju dijagnozu melanoma, najopasnijeg oblika raka kože. Iako broj oboljelih u Hrvatskoj raste, smrtnost je manja, jer se proteklih godina puno radilo na prevenciji. Svaka osoba trebala bi barem jednom godišnje otići na pregled madeža, a zahvaljujući Eucerinu, Storyju i Omega komunikacijama, sada to možete učiniti besplatno prijavom na landing page. Dovoljno je kliknuti na polikliniku u kojoj želite ostvariti besplatni pregled madeža te ispuniti potrebne podatke u prijavnom obrascu. Prijave traju do 30. lipnja.

Više od 15.000 građana u protekle je četiri godine, koliko traje projekt „Ne čekaj, CHECKiraj“ sudjelovalo je u prijavama za besplatne preglede u dermatološkim ordinacijama i poliklinikama diljem Hrvatske, a zahvaljujući ovom projektu pregledano je više od 400 pacijenata i spašeno čak 13 života!