Školarci se sve više bore s problemima koncentracije, a nova studija otkrila je koji čimbenici zapravo utječu na njihov raspon pažnje. Djeca odrastaju uz ekrane od malih nogu, a stručnjaci stalno upozoravaju da to može imati različite posljedice. Sada su potvrdili ono što su mnogi sumnjali - problem nisu videoigre, već društvene mreže kao glavni faktor koji utječe na koncentraciju djece.
Studija, objavljena u časopisu Pediatrics Open Science, trajala je četiri godine i obuhvatila je više od 8300 djece u dobi od devet do deset godina. Znanstvenici su pratili koliko vremena provode na društvenim mrežama, gledajući videozapise ili televiziju te igrajući videoigre. Rezultat je bio zapanjujući - oni koji su svakodnevno provodili puno vremena na društvenim mrežama postupno su pokazivali znakove pada pažnje, dok oni koji su igrali igrice ili bili obožavatelji YouTubea i televizije nisu imali takvih problema.
Društvene mreže neprestano odvlače pažnju porukama, podsjetnicima i vijestima. Čak i sama pomisao na to je li poruka stigla može odvratiti pažnju i prekinuti tok misli.
Zašto su društvene mreže loše, a videoigre čak korisne za mozak
Prethodnih godina se "vrijeme provedeno pred ekranom" općenito smatralo rizikom. Nova studija razbija taj mit: nije važna količina vremena provedenog pred ekranom, već kako ga djeca provode.
- Društvene mreže: brza promjena sadržaja, "prozori" koji stalno iskaču, stalna potreba za provjerom lajkova i komentara. Tinejdžeri nesvjesno stalno prelaze s jednog na drugo skrolanjem, što povećava razinu stresa i odvlači pažnju.
- Videoigre: Nasuprot tome, one zahtijevaju fokus, planiranje, rješavanje problema i trajnu koncentraciju. Igre mogu čak i vježbati mozak dok ga društvene mreže iscrpljuju.
Iako se pojedinačni učinci mogu činiti malima, kada se mjere na tisućama ili milijunima djece, postaju značajni. Društvene mreže mogu djelomično objasniti porast dijagnoza ADHD-a u posljednjih 15-20 godina.
Savjeti za roditelje
Nije svo vrijeme provedeno pred ekranom jednako štetno za djecu, odnosno važan je i sadržaj. Aktivne igre ili edukativni programi utječu na mozak drugačije od besciljnog skrolanja društvenim mrežama.
Umjerenost je važna. Što više vremena dijete provodi na društvenim mrežama svaki dan, to je veći rizik od problema s koncentracijom, posebno tijekom adolescencije.
Na sve to utječe dizajn društvenih mreža jer su te platforme dizajnirane za stalnu interakciju i stoga su posebno disruptivne.
Razgovor s djetetom o tome kako i zašto koristi društvene mreže pomaže u izgradnji zdravih digitalnih navika.
Ova studija naglašava važnost "finog podešavanja" digitalnih aktivnosti, umjesto nametanja potpune zabrane "svih ekrana". Razumijevanje razlike između društvenih mreža i drugih vrsta digitalnog sadržaja može pomoći u zaštiti tinejdžerskih mozgova bez umanjivanja prednosti tehnologije, piše Yumama.
