U povodu Majčinog dana, koji je bio jučer, Državni zavod za statistiku objavio je analizu koja pokazuje kako se majčinstvo u Hrvatskoj značajno mijenja - žene danas rađaju manje djece, sve kasnije ulaze u majčinstvo, ali su pritom obrazovanije nego ranije.
U 2024. godini u Hrvatskoj je rođeno 32.069 djece, što je upola manje nego 1971. godine, kada je taj broj bio znatno viši. Ovaj dugoročni pad rađanja dio je šireg demografskog trenda koji odražava društvene i ekonomske promjene posljednjih desetljeća.
Prosječna dob prvorotkinja
Jedna od najizraženijih promjena odnosi se na dob majki. Dok su žene 1971. godine prvo dijete rađale u prosjeku s 22,6 godina, danas to čine gotovo sedam godina kasnije - s 29,8 godina. Prosječna dob majki pri porodu porasla je na 31,2 godine.
Više od polovice djece u 2024. rodile su žene u dobi od 30 do 39 godina, što pokazuje da je ova dobna skupina postala dominantna u rađanju, dok su žene u dvadesetima izgubile primat koji su imale prije nekoliko desetljeća.
Obrazovanije majke
Podaci pokazuju i značajan porast obrazovne razine majki. Gotovo svaka druga majka koja je rodila u 2024. ima visoko obrazovanje, dok većina ostalih ima završenu srednju školu.
Manje djece po obitelji
Promjene se vide i u strukturi obitelji. Prvorođene djece bilo je 14.403, drugorođene 10.910, dok je treće ili svako sljedeće dijete rođeno u 6.297 slučajeva.
'Iza svakog broja stoji jedna mama'
DZS ističe kako statistika ne prikazuje samo brojke, nego i stvarne živote žena koje svakodnevno balansiraju između obitelji, posla i osobnih obaveza.
„Iza svakog broja krije se jedna mama i njezina briga, strpljenje i ljubav koje se ne mogu izmjeriti“, poručuju iz Zavoda, naglašavajući da Majčin dan nije samo simboličan datum nego i podsjetnik na važnu društvenu ulogu majki.
