Čak 80% spolno aktivnih ljudi zaraženo je nekim oblikom HPV-a, a 60% zaraženih dođe u kontakt s virusom tijekom prvog spolnog odnosa. Postoji više od 180 tipova humanog papiloma virusa, neki su visokorizični i ako se osoba njima zarazi, može dobiti neki od šest tipova raka - rak vrata maternice, rak rodnice, rak stidnice, rak usne šupljine, rak penisa i rak anusa. Zato je važno cijepiti i djevojčice i dječake jer pojedini karcinomi zahvaćaju oba spola. Prošle je godine objavljena studija koja je u Švedskoj pratila 1,67 milijuna žena tijekom 15 godina te je potvrđeno da ako su djevojčice cijepljene do 17. godine, rizik od raka maternice smanjen je do 88%, dok je nakon 17. godine dokazano smanjenje od 53%.
To naglašava koliko je cijepljenje važno, ali i koliko je bitno brinuti o svome zdravlju, odlaziti na redovite ginekološke kontrole i obavljati PAPA test. Zaštita je vrlo visoka ako su djeca cijepljena nakon 17. godine, ali učinkovitost je puno veća i dugotrajnija je zaštita ako se cijepe ranije. Zato je u Hrvatskoj od početka ove godine moguće cijepiti djecu od petog razreda osnovne škole - objašnjava Elena Cahun, članica Međunarodne udruge studenata medicine Hrvatska - CroMSIC i nacionalna koordinatorica projekta ‘Budi mRAK’.
U Hrvatskoj se godinama provode kampanje kako bi se mladi educirali o važnosti cijepljenja protiv HPV-a, a ove godine usmjereni su i prema roditeljima u kampanji ‘Budi mRAK roditelj’.
'Tijekom godina naša se kampanja fokusirala na mlade i s kolegama kroz radionice u osmim razredima osnovne i svim razredima srednje škole educiramo mlade o ovoj temi i mogućnosti cijepljenja. No kako za svako cjepivo djeca moraju imati pristanak roditelja, shvatili smo da je potrebno educirati i roditelje jer oni imaju konačnu riječ o zdravlju svoga djeteta', govori Elena, a njezina kolegica i koordinatorica u projektu Petra Vita Kasović dodaje:
'Većina roditelja ima pitanja o nuspojavama, a cjepivo za HPV je vrlo visoke sigurnosti i gotovo nema nuspojava. Za sva dodatna pitanja može se posjetiti web stranica našeg projekta ‘Budi mRAK!’ na kojoj objavljujemo sve informacije i novosti, može nam se javiti putem društvenih mreža i potičemo roditelje da se obrate nadležnom školskom liječniku, liječniku obiteljske medicine ili bilo kojoj stručnoj osobi ako imaju bilo kakva pitanja. Jedan od naših najčešćih i najsnažnijih alata komuniciranja su svakako društvene mreže. Putem njih, uz naše stručnjake, nerijetko komuniciraju i naši ambasadori. Riječ je o osobama iz javnog života. Društvene mreže su se u ovom slučaju doista pokazale kao pun pogodak, što zapravo i ne čudi jer ova je kampanja prije svega usmjerena na roditelje i njihovu djecu.'
Elena i Petra sa svojim kolegama, studentima medicine neumorno rade kako ova tema više ne bi imala predznak ‘tabu’, a tome pridonose i radionice u školama. Do sada su održane u više od 80 škola, 400 razreda i više od 7000 učenika koji vrlo pozitivno reagiraju na nove informacije. Koliko na njima uče, pokazuje i kviz koji ispunjavaju prije i poslije radionice. Statistika je pokazala da je prosječni udio točnih odgovora na početku 50%, a na kraju radionice 72%. U Zagrebu se radionice održavaju uživo, a posljednje dvije godine i online, što je oduševilo škole u Bjelovarsko-bilogorskoj, Zagrebačkoj, Krapinsko-zagorskoj, Varaždinskoj, Međimurskoj i Koprivničko- križevačkoj županiji. No završetak radionice nije uvijek kraj.
'Na Instagramu nam se učenici obrate s pitanjima koja ih je bilo neugodno pitati u učionici ili nas na kraju radionica pitaju što ih zanima. Na kraju radionica imamo i njihove anonimne evaluacije. Povratne informacije učenika su nam iznimno važne. Nerijetko čujemo da o ovoj važnoj tematici nisu slušali u školi te da ih se dojmila pristupačnost studenata koji su provodili radionice', govori Petra.
'Već u vrlo mladoj populaciji postoji stigma i sram zbog ove teme i teško im je pričati o tome s vršnjacima, a kamoli s roditeljima pa su ove edukacije ‘mladi za mlade’ puno bolja opcija jer će se učenici lakše opustiti ako razgovaraju s nekim tko im je po godinama bliži', napominje Elena.
Kako otkrivaju buduće liječnice, među pitanjima koja su česta su i ona djevojčica kada trebaju krenuti s ginekološkim pregledima, dok se dječaci iznenade da HPV i rakovi koje izazivaju ne pogađaju samo suprotni spol.
'Cilj je da se djeca što ranije cijepe jer je time bolja i dugotrajnija zaštita. Bilo bi dobro i da se cijepe prije prvog spolnog odnosa. To je i jedno od čestih pitanja - ‘mogu li se cijepiti ako sam imao spolni odnos’. Ako ste i došli u kontakt s nekim tipom virusa, cjepivo je protiv devet najčešćih i dobro je zaštititi se protiv svih', govori Petra.
O svim ovim temama ‘Budi mRAK’ govori i educira na svojim društvenim mrežama, ali i u podcastu ‘Mrak Talk’ koji se može pogledati na YouTubeu, a treći nastavak posvećen je upravo temi HPV-a.
A kako se naručiti na cijepljenje?
'U suradnji s Centrom za zdravlje mladih i Gradom Zagrebom osnovali smo cijepni punkt gdje se svi mladi do 25 godina mogu besplatno cijepiti, a termin odabiru na web stranici Terminko. Roditelji maloljetnih učenika trebaju se obratiti nadležnom liječniku školske medicine koji cijepi protiv HPV-a. Od prošle godine u Osijeku se organiziraju akcije cijepljenja, odaziv je odličan i prvi je dan potrošeno 300 doza, a po drugu je došlo više od 95% osoba. U Centru za zdravlje mladih od prošle godine sve djevojke mogu doći na besplatan ginekološki pregled jer u Zagrebu godinama ne postoji studentska ginekološka ambulanta, što je velik problem. Iznimno je važno poticati odlaske na redovite ginekološke preglede te bi sve spolno aktivne žene trebale ići barem jednom godišnje na PAPA test jer je to jedini probir i dijagnostika za promjene uzrokovane HPV-om. Zato je bitno potaknuti i mušku populaciju na cijepljenje jer oni nemaju screening test kao što je PAPA kod žena', zaključuju koordinatorice.
