STRUČNJACI PORUČUJU DA RODITELJI NE SMIJU DVOJITI: 'Cijepljenjem protiv HPV-a možete spriječiti rak'

Iako se cijepljenjem protiv HPV-a može spriječiti nastanak šest vrsta raka, procijepljenost djece osmih razreda u Splitsko- dalmatinskoj županiji vrlo je niska u odnosu na ostatak Hrvatske. Ovom temom, ali i edukacijom i promoviranjem prevencije godinama se bavi doc. prim. dr. sc. Željka Karin, dr. med., ravnateljica Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije. Iako su danas brojke bolje, do čega su dovele aktivnosti poput edukativne kampanje 'Budi mRAK roditelj', cijenjena stručnjakinja navodi što je još potrebno učiniti, zašto roditelji ne bi trebali dvojiti treba li cijepiti djecu te s kojim se najvećim tabuima susreće kada je o ovoj temi riječ.

Cijepljenje je najveće medicinsko postignuće 20. stoljeća kojim su iskorijenjene brojne bolesti, ali antivakseri promovirajući teorije urote među nedovoljno informiranih pojedinaca izazivaju otpor prema zdravstvenim autoritetima. Gledajući sociološki, mislim da smo konzervativnija sredina i često sporije prihvaćamo i slijedimo nova dostignuća, a osobiti je problem što se HPV infekcija povezuje sa spolnim odnosom. Jedan od razloga slabije procijepljenosti je i strah od nuspojava, što je dijelom povezano sa slabijom zdravstvenom pismenošću i nepovjerenjem u zdravstvene informacije koje daju stručnjaci.

Koje su glavne prepreke, tabui s kojima se susrećete kada je riječ o ovoj temi?

Jedan od glavnih tabua vezanih uz cijepljenje protiv HPV-a jest mišljenje da tako potičemo djecu na spolne odnose jer ih štitimo od infekcije koja se uglavnom prenosi spolnim putem. Spolni odnos najčešći je put prijenosa, ali HPV se može prenijeti i kontaktom sluznice na sluznicu, sa zaražene majke na novorođenče i drugim načinom kontakta s HPV virusom. Također, sva istraživanja pokazuju da su osobe cijepljene protiv HPV-a puno spolno odgovornije, manje su sklone rizičnom ponašanju, a cijepljene žene redovitije idu na ginekološki pregled.

Roditeljima svakako treba iznijeti činjenice kako bi shvatili da cijepljenjem protiv HPV-a štite naše djevojčice i dječake od najčešćih oblika raka uzrokovanih HPV-om, kao što su rak grlića maternice, rodnice, vulve, penisa, anusa i orofarinksa. Među ženskom populacijom u Hrvatskoj rak cerviksa kao uzrok pobolijevanja i smrtnosti u dobi od 15 do 44 godine na visokom je trećem mjestu. Godišnje u Hrvatskoj oboli više od 300 žena, a umre ih oko 150 od raka vrata maternice koji je u 99,7 posto slučajeva uzrokovan upravo HPV-om i preventabilan je. Roditelji trebaju znati da zbog neznanja i pogrešne procjene uskraćuju djeci sigurnu zaštitu od mogućeg karcinoma prouzročenog HPV-om, kao i svih ostalih posljedica.

Zašto je važno da roditelji cijepe djecu, ne samo djevojčice, nego i dječake?

Ovo je spolno neutralno cijepljenje jer HPV virus ne bira spol. HPV infekcija može prouzročiti karcinome i kod muškaraca i kod žena. Važno je cijepiti dječake kako bi spriječili mogući razvoj raka anusa, penisa, orofarinksa ili genitalnih bradavica uzrokovanih infekcijom HPV tipovima koje imamo u cjepivu. Za muškarce nemamo rutinski probir na karcinome prouzročene HPV-om kao što kod žena imamo PAPA test ili HPV screening.

Stope prijenosa HPV infekcije sa žena na muškarce (12,3%) veće su nego stope prijenosa s muškaraca na žene (7,3%) pa imamo visoke stope infekcije muškarca u svim dobnim skupinama. Cijepljenje oba spola dovodi do većeg smanjenja prevalencije HPV-a te mogućnosti eradikacije nekih od bolesti uzrokovanih tipovima HPV-a od kojih cjepivo štiti.

S koliko godina bi bilo najbolje da se djeca cijepe?

Velika studija iz Švedske pokazala je da upravo ovo cjepivo može spriječiti rak. Naime, objavljeni su odlični rezultati praćenja milijun i pol djevojčica u Švedskoj tijekom 15 godina. Dokazano je da su djevojčice cijepljene u ranijoj dobi, od 10. do 17. godine, zaštićene od raka vrata maternice gotovo u 90% slučajeva za razliku od necijepljenih. U Hrvatskoj se od prošle školske godine djeca mogu cijepiti protiv HPV-a već od 11 godina, a u brojnim drugim zemljama već s 9. Preporuka je da se cijepe do navršenih 15 godina. Osobe oba spola mogu se cijepiti i u kasnijoj životnoj dobi, a kod nas je cjepivo besplatno do 25 godine života. Važno je naglasiti da ranija dob cijepljenja stvara bolji imunosni odgovor, potrebno je primiti manji broj doza cjepiva i cijepi se prije moguće infekcije.

Spomenuli ste nisku zdravstvenu pismenosti o ovoj temi. Kako je poboljšati?

U našoj zemlji imamo malo podataka o ovoj problematici i ponukana slabijom procijepljenošću u našoj županiji od ove školske godine sa Službom za školsku medicinu Nastavnog zavoda za javno zdravstvo sudjelujem u istraživanju Medicinskog fakulteta u Splitu vezanom uz zdravstvenu pismenost roditelja školske populacije. Jedan od načina djelovanja je zdravstvena edukacija roditelja već od djetetove novorođenačke dobi pa i ranije, u trudnoći. U zdravstvenom opismenjavanju i prosvjećivanju uz zdravstvene i obrazovne profesionalce jednu od najvažnijih uloga imaju mediji koji moraju prenositi znanstvene informacije relevantnih stručnjaka ne dajući važnost i medijski prostor antivakserima i kvazistručnjacima.

Odgovorno tvrdim kao roditelj koji je cijepio svoju djecu (oba spola), specijalist školske medicine, znanstvenik i cjepitelj, roditelji koji ne žele cijepiti svoje dijete protiv HPV-a oduzimaju mu pravo na zaštitu od mogućih karcinoma prouzročenih HPV-om. Teško se nositi s brojnim izazovima roditeljstva, ali roditelji moraju preuzeti odgovornost za moguće posljedice ako ne cijepe svoje dijete protiv HPV-a.