Posljednjih dana dosta se piše o ozljedama hrvatskih sportaša, pa i o puknuću prednjih križnih ligamenata koljena Ivana Perišića, zbog čega će ovaj nogometaš najmanje šest do devet mjeseci izbivati s terena. Puknuće prednjih križnih ligamenata događa se pri kontaktu s drugom osobom, kad dođe do djelovanja velike sile direktno na koljeno, ali - isto tako - može doći do puknuća i bez kontakta, kada stopalo ostane fiksirano za podlogu, a masa tijela se naglo zarotira s centrom rotacije u koljenu. Kod vrhunskih sportaša, koji su svakodnevno izloženi velikim naporima, može, pojašnjava nam dr. sc. Denis Tršek, dr.med., spec. ortoped u Specijalnoj bolnici Akromion, doći do problema i zbog zamora materijala. Kod sportaša poput Perišića, koji su 'uhvatili' neke godine, pa im tkiva nisu mlada i elastična, rizik od ozljeda je veći, zbog čega se uvijek moraju duže zagrijavati i istezati prije i nakon utakmice ili nekog napora nego mlađi sportaši. Dugačak je popis sportskih ozljeda, no u svojoj praksi dr. Tršek najviše se susreće upravo s ozljedama koljena.

dr. sc. Denis Tršek, dr.med., spec. ortoped u Specijalnoj bolnici Akromion
Robert Gašpert dr. sc. Denis Tršek, dr.med., spec. ortoped u Specijalnoj bolnici Akromion

"Moja područje rada su kuk i koljeno. U koljenu sam se subspecijalizirao tako da izvodim kompletnu kirurgiju koljena, artroskopsku kirurgija koljena, artroskopsku rekonstrukciju ligamenata koljenskog zgloba, kirurgiju hrskavičnih oštećenja u koljenu, ugradnja umjetnog meniska. Izvodim ugradnju umjetnih zglobova i revizije ugrađenih umjetnih zglobova kuka i koljena. Najčešća ozljeda u koljenu je puknuće meniska, a ono vrlo često ide zajedno s puknućem prednjeg križnog ligamenta. Jako mi je drago da je unazad nekoliko godina prepoznata važnost meniska u očuvanju hrskavice u koljenu. On ima ulogu „amortizera“ u koljenu, preuzima silu opterećenja na sebe i tako rasterećuje hrskavicu. Zato svaki menisk koji se može zašiti se mora zašiti, a ne odstraniti. Zato je, kad je riječ o sportskim ozljedama, jedna od najčešćih operacija upravo rekonstrukcija prednjeg križnog ligamenta zajedno sa šivanjem meniska“, kaže dr. sc. Tršek, jedan od osnivača Akromiona, najveće privatne bolnice u Hrvatskoj, koja je od početka listopada otvorila svoja vrata na novoj lokaciji u zagrebačkim Dugavama. Do sada je Akromion radio na nekoliko lokacija - u Krapinskim Toplicama, Zagrebu i Splitu.

U impresivnom zdanju, u koje je investirano 27 milijun eura (bez PDV-a), osim vrhunske usluge iz područja ortopedije, radiologije, anesteziologije i fizikalne terapije i rehabilitacije, osiguran je i hotelski smještaj za pratnju pacijenata, a znatno je proširena i djelatnost fizikalne terapije. Tako se, oni koji se odluče za operaciju u Specijalnoj bolnici Akromion, više neće morati naručivati za rehabilitaciju u toplicama i čekati termin, već će sve moći obaviti u Dugavama. Od dijagnostike, preko operacije do rehabilitacije – sve na jednom mjestu, brzo, efikasno i, najvažnije, stručno i uz primjenu najmodernijih medicinskih uređaja.

"Dojmovi su jako dobri. Ovo je ostvarenje dugogodišnje želje nas četvorice kolega, osnivača Akromiona. Prof. Čičak, Prof. Hašpl, dr. Klobučar i ja prije 16 godina napustili smo klinike na kojima smo radili i krenuli u veliku neizvjesnost. Vjerovali smo da možemo ostvariti mjesto gdje ćemo moći raditi onako kako mi mislimo da je najbolje za pacijente i da operacija ne mora biti najveći stres u životu jednog čovjeka. S novom bolnicom pacijentima sada možemo pružiti kompletnu uslugu na jednom mjestu. Nakon 16 godina ostvarili smo svoj san“, kaže dr. sc. Tršek.
Kao glavnu prednost Akromiona navodi upravo činjenicu da svu potrebu dijagnostiku osoba može obaviti na jednom mjestu, jer sada imaju ultrazvuk, RTG aparat, MR i CT uređaj. Nakon postavljene dijagnoze odmah se može pristupiti operativnom zahvatu u četiri potpuno nove integrirane operacijske sale i isti dan krenuti s rehabilitacijom.

dr. sc. Denis Tršek, dr.med., spec. ortoped u Specijalnoj bolnici Akromion
Robert Gašpert 

"Mislim da je naša velika prednost što smo ostali vjerni ideji da ostanemo specijalizirani samo za ortopediju i traumatologiju lokomotornog sustava. Danas imamo ukupno zaposlenih 19 liječnika i to nam pruža mogućnost da pokrivamo ozljede cijelog lokomotornog sustava. Povrede ligamenata, povrede mišića, prijelome kostiju, oštećenja hrskavice od kralješnice pa do stopala. Imamo specijalizirane timove za pojedina područja odnosno zglobove. To nam daje mogućnost da svaki tim pokrije široki raspon sportskih ozljeda, a ujedno se i usko specijalizira u svom području“, kaže dr. sc. Tršek.

Sportske ozljede nisu rijetke, a u tom smislu nisu pošteđeni ni ljudi koji se rekreativno bave sportom, ali niti jedan sport.

"Svaki sport ima specifične ozljede za sebe, ovisno koji dio tijela je izložen najvećim silama. U nogometu najčešće stradava koljeno. Najčešće dolazi do puknuća meniska, oštećenja medijalnog kolateralnog ligamenta i puknuća prednjeg križnog ligamenta. U skijanju rame stradava najčešće kad dođe do nekog incidenta, pada ili udarca, a koljeno može stradati i pri "normalnom" skijanju. To se događa zato što nam je prvi susjedni zglob ispod koljena čvrsto fiksiran u pancirnim čizmama. Sve sile u skočnom zglobu koje bi skočni zglob trebao amortizirati svojom elastičnošću i istezanjem to ne čine upravo zbog fiksacije. Sve se te sile preko poluge, odnosno potkoljenice po zakonu poluge nekoliko puta povećavanju i prenašaju na koljeno“, pojašnjava ovaj stručnjak, napominjući kako mu je drago da - zbog napretka u razvoju skijaške opreme - postotak broja povreda na snježnim padinama, ipak, pada unazad 20 godina. Tako je, primjerice, prijelom potkoljenice unazad 20 godina pao za čak 90 posto zbog današnjih skijaških vezova koji otpuštaju skije prilikom padova. No, puknuće prednjeg križnog ligamenta poraslo je za čak 200 posto zbog sve bržeg skijanja bez adekvatne fizičke pripreme.

skijanje
Shutterstock 

"U svakom sportu, pa tako i u skijanju, najbitnija je prevencija, a to znači održavanje snage mišića stabilizatora zglobova. Od 200 tisuća Hrvata koji idu godišnje na skijanje većina njih ide na skijanje jednom godišnje, a prije i nakon toga nisu sportski aktivni i snaga mišića je preslaba. Zato je preporuka da najmanje dva mjeseca prije skijanja krenemo u teretanu, na trčanje, plivanje ili bilo kakvu sportsku aktivnost s kojom ćemo pojačati tonus mišića“, savjetuje dr. sc. Tršek

Kako bi izbjegli ozljede, svim rekreativcima preporučuje kako je jako važna tehnika (pravilno izvođenje pokreta), kao i dozvoliti tijelu da se odmori (jer, mnogi i pretjeruju u tjelovježbi), no da je, ipak, najvažnija – fizička sprema.

"Bavljenje sportom zahtjeva konstantno održavanje snage mišića koji su onda sposobni amortizirati sile koji djeluju na zglobove. Mišići čuvaju zglobove tako da preuzimaju opterećenja na sebe i tako smanjuju sile koje djeluju na ligamente i hrskavice u zglobu. Oni su ujedno i dinamički stabilizatori zgloba. Što je mišić jači to je njegova elastičnost veća. Elastičnost mišića im daje sposobnost amortiziranja sila. Kod slabih mišića sile se prebacuju na ligamente koji su puno kruće strukture i zato krhkiji i pogodniji pucanju od mišića. Uz održavanje snage mišića zbog održavanja elastičnosti isto je tako bitno i pravilno istezanje mišića i ligamenata prije i nakon sportske aktivnosti“, upozorava ovaj stručnjak, a na pitanje na što najponosniji u dosadašnjem radu, odgovara:
"Najponosniji sam na povjerenje mojih pacijenata koje mi daju svakodnevno da ih ja operiram i kad ja to povjerenje ne iznevjerim. Kad mi pacijenti zahvaljuju što sam im promijenio život na bolje. To vam daje snagu i energiju da se i dalje svakodnevno usavršavate i da budete još bolji.“

Više od 270.000 pruženih medicinskih usluga i preko 17.000 izvedenih operativnih zahvata brojke su koje stoje iza 16 godina rada Akromiona. U novom, modernom prostoru, s još boljim mogućnostima dijagnostike i perfektnim uvjetima za pacijente, Akromion će, bez sumnje, i dalje pisati blistavu budućnost.

akromion zgrada.jpg
Akromion 

*Sadržaj nastao u suradnji sa Specijalnom bolnicom Akromion.