Dentalna anksioznost ili strah od stomatoloških zahvata jedan je od najčešćih razloga zbog kojih ljudi zanemaruju oralno zdravlje. Taj strah vrlo je često povezan s iglom koja je do sada bila jedini način aplikacije anestezije.
Tamo negdje 2020., sasvim slučajno, gledajući online predavanje kolege iz SAD-a, u kojem se spomenula anestezija bez igle, Patrizia Kinkela, doktirica dentalne medicine, MSc, te vlasnica Poliklinike Dentistra, oduševila se mogućnošću da tako nešto iskuse i njezini pacijenti.

dr. med. dent. Patrizia Kinkela, Poliklinika Dentistra
privatni arhiv 

Nakon temeljitog istraživanja uvjerila se da anestezija bez igle nije šala, prevara, ni marketinški trik. Oduševila se, kaže, konceptom koji se u potpunosti uklopio u njezinu ideju pristupa pacijentu, a to je maksimalna moguća udobnost.
“Pri pomisli na posjet doktoru dentalne medicine, većina ljudi osjeti određenu nelagodu, budući da su usta vrlo osjetljivo područje. Veliku ulogu u tom strahu ima ubod iglom. Nikome nije ugodan, većina nekako pretpi, ali po nekim istraživanjima čak trećina djece od 6 do12 godina i oko 3% odraslih ima ozbiljnu fobiju od igle. Do sada je upotreba igle bila svojevrsna dogma, međutim u svojoj praksi uvijek sam nastojala pacijentima čim više smanjiti osjećaj nelagode i eventualnog straha, tako da me ideja mogućnosti eliminacije igle jednostavno oduševila”, kaže dr. med. dent. Kinkela.
"Ovaj sustav razlikuje se od klasičnog samo u načinu aplikacije, dok je sama supstanca anestetika identična. Naime, radi se o kratkotrajnom visokotlačnom potisku uskog mlaza tekućine, koji penetrira kroz sluznicu bez da nam je potrebno neko sredstvo, kao što je igla. Pacijentima volim približiti postupak i usporediti ga s pljeskom. Sličan je zvuk, slično je trajanje, sličan je osjećaj. Sam aplikator je veličine malo većeg marker flomastera“, pojašnjava dr. med. dent. Patrizia Kinkela, napominjući kako je na početku bilo jako teško dobiti ikakve informacije o uređaju, a kamoli ga nabaviti. Međutim, uspjela je - i to prva i za sada jedina u Hrvatskoj!

dr. med. dent. Patrizia Kinkela, Poliklinika Dentistra
privatni arhiv 

Šlag na torti

Anestezija bez igle može se koristiti kod zahvata na svim zubima u gornjoj čeljusti te kod gotovo svih zuba u donjoj. Nekada se koristi sama, a nekada i kao uvod za klasičnu metodu, što - ako je ubod i nužan - bude čim ugodniji.
"Suradljivost odraslih i djece koji imaju ozbiljne fobije od stomatologa, korištenjem anestezije bez igle, postaje apsolutna i stopostotna. No, i inače, kako bi se smanjila učestalost dentalne fobije, jako je važan općenito pristup stomatologa pacijentu, kao i atmosfera u ordinaciji, koja mora biti opuštena i ugodna. Kad netko dođe sa strahom, uvijek se sugerira da se krene s najjednostavnijim zahvatima, kako bi se polako izgradilo uzajamno povjerenje, nakon čega je ovakva metoda anestezije bez igle samo šlag na torti jednog lijepog odnosa“, kaže dr. Kinkela, napominjući kako joj je najdraže kad vidi da pacijent, nakon što su zajedno prošli početno stanje fobije, ležerno (čak i veselo i entuzijastično!) sjeda na stomatološku stolicu, biraju si programe na televiziji ili glazbu na slušalicama.

Moderna tehnologija

dr. med. dent. Patrizia Kinkela, Poliklinika Dentistra
privatni arhiv 

Izbjeljivanje zubi, zubne ljuskice i krunice, implantati, popravak zuba…, sve su to načini kako održavati zdravlje i ljepotu u usnoj šupljini. Tehnologija pri tome vrtoglavo napreduje, pa - osim što olakšava pacijentima iskustvo, baš poput dentalne fobije - i rad liječnika čini preciznijim i kvalitetnijim.

“Za najpreciznije protetske radove u svakodnevnoj praksi koristimo intraoralni skener koji zamjenjuje tradicionalno uzimanje otisaka pastom. Intraoralnom kamerom, pak, pacijentima se može pobliže objasniti i pokazati sam proces rada u njegovoj usnoj šupljini, a aparatom za strojnu endodonciju najnaprednije tehnologije, poput Reciproc Golda, zamjenjujemo klasične iglice za liječenje zuba. Dijagnostički radiološki aparati CBCT i intraoralni RTG aparati omogućuju nam da pacijent obavi sva potrebna snimanja na jednom mjestu. No, meni su ipak najdraži slučajevi u kojima je pacijent dugo nezadovoljan, u strahu i /ili sramu, konačno se odvaži na korak rješavanja zubi i onda shvati da je došao na pravo mjesto“, kaže ova stručnjakinja iz Poliklinike Dentistra.

dr. med. dent. Patrizia Kinkela, Poliklinika Dentistra.jpg
privatni arhiv 

Nema univerzalnog recepta

Nekada se mislilo da se zubi ispravljaju isključivo u dječjoj dobi, no danas su, kaže dr. Kinkela, pacijenti mahom odrasli ljudi.
"Želja za estetski privlačnim, ali prvenstveno funkcionalnim i zdravim zubima, najčešće dolazi s godinama. Također, koliko god volim raditi s djecom, ipak su odrasli ti koji imaju veće probleme. Također, kod odraslih se najčešće radi o kombinaciji više metoda: ortodonciji (ravnanje zubi aparatićima), parodontologiji (liječenju potpornih tkiva oko zuba), protetici (ljuskice, krunice, implantati) te eventualno kirurgije ili endodoncije (liječenje “živca” zuba). U stomatologiji je specifično i to da ne postoje dvije jednake situacije u ustima, pa tako ni univerzalni recepti.
Imamo 32 zuba (moguće čak i više, a često ponekad i manje), različito postavljenih i u različitom stanju; svaki od njih ima minimalno jedan, poneki do pet korjenskih kanala; potom zube okružuju okolna tkiva; sve to skupa svaki dio može biti zahvaćen raznim oboljenjima, a još na sve to moramo uzeti u obzir i biološke osobine pojedinca. Kombinacija je bezbroj“, kaže dr. Kinkela, napominjući kako je stoga važno svakog pacijenta podvrgnuti individualiziranoj dijagnostici, na temelju koje će se izraditi detaljan plan terapije. I, dakako, sprovesti terapije u djelo da se pacijentu čim više olakša, ne kompromitirajući pritom pravila struke.
Sukladno tome, primjerice kod ravnanja zubi ortodontskim aparatićima, nema ni univerzalnog pravila kome se preporučuje fiksni ortodontski aparat, a kome prozirne udlage-aligneri. Ponekad se pacijentima čini da im “zubi samo malo strše”, a zapravo se radi o puno ozbiljnijoj skeletalnoj anomaliji koja se ne može riješiti prozirnim udlagama-alignerima. Svakako treba napraviti klinički i radiološki pregled i analizu te doći do najboljeg rješenja. Iako je, vjerovali ili ne, strah od dentalnih zahvata jedan od najčešćih strahova kod ljudi, uz naprednu tehnologiju i doktore koji se trude maksimalizirati ugodu i učiniti zahvate čim bezbolnijima - opravdanja za nebrigu o zubima nema.

*Sadržaj nastao u suradnji s Poliklinikom Dentistra.