Menopauza je stoljećima označavala ulazak žene u kako se često naziva treću životnu dob ili jesen života, a često je podrazumijevalo i da se žena u menopauzi može pozdraviti sa seksualnim životom. Sve do nedavno o menopauzi i svim simptomima i izazovima nije se mnogo govorilo, pa žene za poteškoće nisu tražile pomoć. Prvi mit, koji se mora odbaciti jest onaj da se spolni nagon nakon menopauze smanjuje. Najnovija istraživanja pokazuju da je ženama u šezdesetim i sedamdesetim godinama seks najbolji jer su najzadovoljnije tijelom, a znanstvenici naglašavaju da na vođenje ljubavi više utječe to koliko ste zdravi nego stari.
O tome kako se najlakše nositi sa simptomima menopauze i održati kvalitetne intimne odnose razgovaralo se na drugom panelu Bliss Talk: Kako preŽIVJETI menopauzu, a s Editom Misirić Vrkljan razgovarali su vodeći hrvatski stručnjaci ginekolog prim.dr.sc. Ivan Bolanča, profesorica psihologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i seksualna terapeutkinja dr.sc. Tanja Jurin te hrvatska dizajnerica svjetskog glasa Matija Vuica.
'Menopauza je lakša od puberteta jer smo zreliji pa se lakše nosimo s emocijama. Razdoblje menopauze treba gledati ne samo u kontekstu promjene ženskog tijela nego okoline jer smo u godinama kada djeca napuštaju dom, s partnerima smo u dugogodišnjim vezama. Kada djevojčica dobije prvu menstruaciju onda joj majka kaže postala si žena, a kada izgube, društvo smatra da prestaješ biti žena – kaže dr. Jurin.
No vremena se mijenjaju, a ljudi, dodaje dr. Jurin, kada traže savjet o seksu i dalje ne zovu stvari pravim imenom već kažu: zovem vas zbog onog jer imam problem s onim. S tim se složio i dr. Bolanča koji je istaknuo da naše društvo treba biti otvorenije jer u svijetu je trenutno tržište estetskih zahvata na intimnim dijelovima tri puta veće od onoga na licu. U Hrvatskoj je to tek u povojima. O tome kako se o menopauzi govorilo nekada prisjetila se dizajnerica Matija Vuica. Smatra se atipičnim primjerom žene koja se sada u 66. godini svojih simptoma ni ne sjeća.
'Pedesete godine smatrala sam proljećem života. Znala sam imati valunge i sama sam sebi govorila: Maši, Matija, maši i nosi maramice. Spavala sam godinu dana pred televizorom u dnevnom boravku jer sam imala sindrom nemirnih nogu pa da ne smetam Juri, a ionako volim spavati dok gledam film. S prijateljicama nisam razgovarala o menopauzi jer nisam to htjela isticati kao neko grozno stanje. U to vrijeme prestala sam pušiti i dobila sam 10 kilograma. Jedno jutro stala sam pred ogledalo i sebi rekla: Matija, sad ćeš zavezati ta usta. Od sada ćeš jesti šleper jabuka i vrlo brzo kilogrami su se istopili pa smatram da je ravnoteža mentalnog i fizičkog zdravlja bitna', ističe Vuica.
Na njezino iskustvo nadovezao se dr. Bolanča koji s liječničke strane naglašava da se menopauza ne može svesti na razinu doživljaja jer se mnoge suočavaju s težim simpomima kao što su krvarenja, anemija, valunzi.
'Ne možemo govoriti da samo treba živjeti u skladu s prirodom i da će sve biti lakše i da će simptomi nestati. Medicina je tu da nam produži život i poveća kvalitetu. Primjerice, mnogi se boje da će u starosti morati operirati kukove, a ja puno puta kažem: da ih barem operiram i dvaput, to znači da sam ih i potrošio i da sam super živio', nasmijao je okupljene dr. Bolanča.
Kvaliteta života ovisi i o mentalnom zdravlju i pozitivnom odnosu prema tijelu.
'Ljudi su seksualna bića do kraja života no treba se poboljšati komunikacija sa stručnjacima kao roditeljima i djecom s kojima je uvijek nelagodno razgovarati o seksu. Od 50 posto žena u menopauzi, samo njih 10 posto potraži pomoć, a ostatak kaže: to je bilo to, gotovo je, što je potpuno krivo', zaključila je dr. Jurin.
