ZVALI SU JE 'RUŽNIM PAČETOM': Najveću grešnicu Hollywooda varala su sva 4 muža, a kćer je jedva čekala da je se 'riješi'

Glumačku divu Bette Davis za vrijeme njezine karijeri nazivali najvećom grešnicom Hollywooda, buntovnicom i promiskuitetnom divom koja je mijenjala muškarce kao čarape – a mnogo toga bilo je i točno. Danas ju pamtimo kao ikonu starog zlatnog doba Hollywooda, atipičnu glumicu nesvakidašnjeg izgleda koja je blistala na filmskom platnu i razarala moćnim izvedbama.

Bette je debitirala pred kamerama 1931., a od tada do kraja karijere je snimila oko stotinu filmova, čak 11 puta je bila nominirana za Oscara, a dva put ga je i osvojila. Među njezinim najpoznatijim filmovima su ‘Ljudski okovi’, ‘Mračna pobjeda’, ‘Pismo’, Mali lisice’ , ‘Sve o Evi’ i ‘Što se dogodilo s Baby Jane?’.

Zapravo se Bette proslavila ulogama energičnih žena, hrabrih heroina koje se nisu bojale muškaraca i željele su mijenjati društvo oko sebe – a takva je bila i ona sama u stvarnom životu. Nikada se nije obazirala na pisanje tabloida ni društvene norme, željela je živjeti kako njoj odgovara pa je to i činila. Bila je prgava, britkog jezika i jako inteligentna, a mnogi su je se muškarci bojali. Drugi joj pak nisu mogli odoljeti.

Turbulentno djetinjstvo

No, krenimo redom – od djetinjstva ove velike glumice. Naime, Ruth Elizabeth Davis, buduća Bette Davies, prvo je dijete mladića iz imućne obitelji i studenta prava na Harvardu. Rođena je 5. travnja 1908. u gradiću Louvelu, a dvije godine kasnije dobila je sestru Barbaru Harriet Davies, koju su roditelji zvali Bobi.

Otac se poslije diplome zaposlio u bostonskoj firmi ‘United Shoe Machinery Corporation’ i sve je više boravio u uredu, posvećujući obitelji malo vremena. Istovremeno joj se majka Ruth, koja je prije udaje imala glumačke ambicije, počela se baviti fotografijom, tražeći u njoj smisao života. S druge strane, Ruth Elizabeth je odmalena pokazivala neukrotivu volju i činila sve da uvijek bude u centru pažnje, pa je već u osnovnoj školi bila agresivno i svojeglavo dijete.

Bogatu idilu ove obitelji koja je živjela raskošnim životom prekinula je tragedija – Bettina sestra Bobi sa sedam je godina duševno oboljela. Istovremeno, Bettino otac napustio je obitelj zbog druge žene, pa se majka s dvije djevojčice preselila u New York i morala zaposliti – a djevojke više nisu živjele životima bogatašica.

Bahata zavodnica

Bette se u srednjoj školi isticala oholim držanjem i samosviješću. Bila je prava koketa, očarala je mnoge, među ostalima – Georgea Dunhama, čiji je otac bio direktor firme ‘Standard Steel Motor Car’ iz Bostona. Bette je bila oduševljena što joj piše ljubavna pisma, ali to je nije sprječavalo da pažnju poklanja i drugim momcima iz škole. To će biti njezino tipično ponašanje koje će ju pratiti do kraja života.

Poslije mature željela se školovati za glumicu, ali se otac tome usprotivio i odbio joj dati novac. Smatrao je da ona treba što prije naći dobrog mladića i udati se. O njoj, kao ni o drugoj kćerki iz braka, nimalo nije brinuo, što je pokazao i u oporuci: sve je ostavio drugoj supruzi. Ali, zato je Bettina majka Ruth odlučila pomoći kćeri u glumačkoj karijeri.

Iako je trenutku odluke da se baci u glumu bila zaručena za studenta s Yalea, to ju nije spriječilo u naumu. Napustila ga je i dobila stipendiju za školu dramske umetnosti ‘John Murray Anderson-Robert Milton’.

Početkom 1928. ponuđena joj je i prva uloga, u predstavi ‘The Earth Between’, u kazalištu ‘Provincetown’. Međutim, premijera se stalno odgađala pa je Bette prešla u kazalište ‘Temple’, koje je vodio budući slavni holivudski redatelj George Cukor. Ali, uskoro je dobila otkaz jer je odbila udvaranje Cukorovog poslovnog partnera. Ubrzo poslije toga se ponovno zaručila, ovog puta s mladim biznismenom Charlesom H. Ansleyem.

Karijera na prvom mjestu

No, iako je opet planirala stupiti u brak, to se nije dogodilo. Charles ju je ostavio vidjevši da joj on nikada neće biti na prvom mjestu, jer je Bette vodila brigu samo o karijeri. Poslije uspjelih nastupa u predstavama ‘Divlja patka’ i ‘Razbijeni tanjuri’, Bette su pozvali u Hollywood. Zapazio ju je producent Samuel Goldwin i predložio joj da dođe na audiciju za film ‘Raffles’. Ulogu nije dobila, ali je to nije obeshrabrilo: odlučila je pričekati svoju drugu priliku u Hollywoodu.

Bette se tad prijavila na audiciju za film ‘Podijeljena kuća’ u režiji Williama Wylera. Pretpostavila je da će lakše dobiti ulogu ako istakne sve svoje ženske atribute pa se pažljivo dotjerala i našminkala, a bujne je grudi otkrila dubokim dekolteom. Međutim, postigla je suprotno. Wyler je samo letimice pogledao prokomentiravši nešto o djevojkama koje pokazuju grudi kako bi dobile ulogu. Tek u jesen 1931. ukazala joj se prava prilika – uloga u filmu ‘Čovjek koji je igrao boga’ studija Warner Brothers.

Zanemarivši poniženje koje je doživjela na audiciji kod Wylera, za svoju prvu holivudsku zabavu, na dočeku Nove 1932, Bette je odlučila biti glamurozna i izazovna pa je odabrala haljinu u kojoj je tako izgledala.

Styling joj je bio pun pogodak – izazvala je dojam kakav je i željela, ali s tim ipak nije znala nositi. U jednom trenutku prišao joj je glumac Douglas Fairbanks Junior, suprug Joan Crawford, zgrabio je za grudi i rekao: ‘Nisu loše.’ Užasnuta, Bette je smjesta nazvala majku da dođe po nju.

Prvi brak – i abortus

Majka, koja ju je dotad uspješno upozoravala da nevinost čuva za brak, sve je više strahovala da će Bette u Hollywoodu popustiti izazovima, pa ju je savjetovala da se uda. Najprikladniji kandidat učinio im se Harmon Nelson, dobroćudan mladić s kojim je bila u vezi u New Yorku. Nagovorila je Bette da mu se ponovno javi, počeli su se viđati i on ju je, naravno, zaprosio. Vjenčali su se 18. kolovoza 1932. Tako je dobroćudni Harmon postao njezin prvi suprug.

Međutim, on ni karakterom ni ambicijom nije bio dorastao supruzi. Počela ga je varati, vrijeđati i ponižavati, a s užasom je 1934. otkrila da je trudna. Nije ni trenutka čekala već je odmah pošla u potragu za nekim tko će joj napraviti ilegalni prekid trudnoće. Kada se riješila djeteta, ostavila je supruga i odlučila se posve posvetiti karijeri.

Podredivši sve karijeri, vrlo upečatljivo je odigrala lik Mildred Rogers u melodrami ‘Ljudski okovi’, i 1935. prvi put bila nominirana za Oscara. Nije ga osvojila tada, nego dvije godine kasnije, za ulogu u filmu ‘Opasna’.

Sedam godina poslije prvog susreta s redateljem Williamom Wylerom, kad je s prezirom odbio Bette, ponovno se našla u njegovom društvu. Ali, umjesto netrpeljivosti, između njih se rodila ljubav. Bette se zaljubila poput tinejdžerice, ne shvaćajući da je njemu to samo prolazna avantura. U siječnju 1938, pred kraj snimanja filma, Bette je otkrila da je ponovo trudna. Ne rekavši ništa ni Wyleru, ni svom još uvijek zakonitom mužu Nelsonu, opet je abortirala. A kad je snimanje završeno, prekinula je s redateljem.

Razočarana tom vezom, Bette je zaborav potražila u prolaznim avanturama. Poslije Wylera, sredinom 1938., bacila se u zagrljaj milijunaša i filmskog redatelja Howarda Hughesa, a dok je snimala film ‘Mračna pobjeda’, popustila je udvaranju svog partnera Georgea Brenta. U to doba je i njen suprug postao svjestan kako njihov brak nema budućnosti te joj je dopustio da se i formalno razvedu 1939. Do tada su samo živjeli razdvojeno.

Kraljica kratkih romansi

Poslije razvoda, Bette je otišla na odmor u Novu Englesku, gdje je upoznala tridesetjednogodišnjeg Arthura Austina Farnswortha, pomoćnika direktora hotela ‘Pecket’s Inn’, u kojem je odsjela. Svidio joj se mladi hotelijer, ali ne dovoljno da bi mu u vezi koju su odmah započeli – bila vjerna. Na snimanju filma ‘All This and Heaven Too’ imala je kratku avanturu s redateljem Anatolom Litvakom, a prije nego što je snimanje završeno, zavela je i Boba, publicista ‘Warner Brothersa’.

Tad se, potpuno neočekivano za sve koji su je poznavali, 31. prosinca 1940, udala za Farnswortha.

Međutim, brak je bio unaprijed osuđen na propast. Znajući da ga vara, Farnsworth se opijao i tukao je, a ona ga je ismijavala i varala kad god je bila u prilici. Postala je znana i kao velika glumica nepodnošljiva karaktera. Seksualnošću je zavodila sve koje je stigla, a nije se libila preko kreveta tražiti uloge i izvolijevati promjene scenarija.

Tako je na snimanju filma ‘Stara poznanica’ pokušala nagovoriti mladog redatelja Vincenta Shermana da promijeni nešto u scenariju, ali on je nije poslušao. Bette ga je, odlučna u namjeri da bude po njenom, tada zavela, što joj nije bilo lako jer je imao i ženu, a i zanosnu ljubavnicu – Joan Crawford. Ipak ga je uspjela odvući u krevet, a poslije ga je ucjenjivala da će obavijestiti njegovu suprugu o tome ako ne prihvati njene zahtjeve za promijene u scenariju. I naravno, poslušao ju je.

Kod kuće više nije imala problema s ljubomornim mužem jer je, nakon što je Farnsworth 1943. umro pod nerazjašnjenim okolnostima, bila i formalno slobodna. Poslije kratke ljubavne afere s Lewisom Rileyem, imućnim trgovcem nekretninama, koji je u to doba služio vojsku kao narednik, Bette se, u trideset sedmoj godini, zaljubila u mišićavog, sedam godina mlađeg Williama Granta Sherrya iz ratne mornarice, kojeg je upoznala dok je bio na dopustu. U studenom 1945. postao joj je treći suprug.

Jedan brak gori od drugoga

Tijekom petogodišnjeg braka, ispunjenog nasiljem i žestokim svađama, Bette je, u travnju 1947., carskim rezom rodila djevojčicu Barbaru. Roditeljske svađe ostavile su trajne posljedice na Barbari, koja je poslije njihovog razvoda odrasla u povučenu, stidljivu i nesigurnu djevojčicu. Do konačnog razlaza došlo je 1950, tijekom snimanja ‘Sve o Evi’, kultnom Betteinom filmu.

Bette je na setu upoznala Garya Merrilla. Skandal je izbio kad je Merrillova supruga Barbara saznala da joj muž s filmskom partnericom provodi burne noći, pa je zatražila razvod. Tada je i Sherry saznao da ga žena vara pa je i on podnio zahtjev za razvod braka. Da ipak nije bila riječ o prolaznoj avanturi, Bette i Merrill su dokazali odlukom da nastave zajednički život - vjenčali su se 28. srpnja 1950. Ubrzo su usvojili djevojčicu kojoj su dali ime Margo, a zatim i dječaka Michaela.

Sve se činilo idilično no Bette nije mogla protiv sebe – i ovog je muža varala. Ni Merrill nije bio uzoran suprug: oboje su se opijali, svađali, vrijeđali jedno drugo… Usprkos svemu tome, u braku su izdržali deset godina, a Merrill se nešto kasnije oženio ‘boginjom ljubavi’, glumicom Ritom Hayworth.

Propast karijere i odnosa s kćeri

Polako, ali sigurno, godine su prolazile, a Bette više nije bila toliko popularna. Morala se vratiti kazališnim produkcijama na koje nije bila navikla – gdje ju nisu željeli tretirati kao veliku divu. Zbog toga u tom okruženju nije dugo ni izdržala.

Na kraju se početkom 1960-ih ponovno vratila na filmsko platno i pokupila nominaciju za Oscara u filmu ‘Što se dogodilo s Baby Jane?’. Iako ju je kritika hvalila, publika je bila zasićena s Bette, pa joj film dugoročno nije oživio karijeru. Počeli su joj nuditi samo male uloge u drugorazrednim filmovima, koje je morala prihvaćati kako bi održala standard na koji je navikla, a i pomagala djeci.

Tek tada, pred sam kraj karijere, Bette se okrenula obitelji te je odlučila pažnju posvetiti kćeri Barbari. Međutim, kći joj je zamjerala toliko toga da je jedva čekala da majku više u životu ne mora vidjeti. Posljednjeg dana u godini 1963., u šesnaestoj godini, udala se za pet godina starijeg Jeremyja Hymana, potpredsjednika tvrtke ‘Seven Arts’ koja je sudjelovala u nastanku filma ‘Što se dogodilo s Baby Jane?’.

Bette nije podnosila zeta jer ju je odvajao od kćeri, pa ga je na sve moguće načine pokušavala ocrniti pred njom. Ali, to joj nije uspjelo. Barbara i Jeremy su više od pola stoljeća bili u sretnom braku. Barbara se na kraju majke odrekla i to javno te je rekla kako ju je sram zbog njezina ponašanja.

Ogorčena i bijesna na Hollywood, Bette je postala autodestruktivna. Pušila je četiri kutije cigareta na dan, doručkovala votku sa sokom od naranče, u podne pila čašu votke s vodom, a u pet prelazila na viski s ledom. Na kraju je preminula 1989., a do smrti je ostala velika diva – nikada se nije obazirala na komentare drugih i svima je prkosila.

Zvali su je ‘ružnim pačetom’ Hollywooda, jer nije bila tipična ljepotica, a ona je zavela više muškaraca no što se može izbrojati, osvajala nagrade i postala ikona o kojoj i danas pišemo.