Riba i morski plodovi, slažu se stručnjaci, idealne su namirnice za zdravu i uravnoteženu prehranu. Poznato je da već jedna porcija ribe i/ili morskih plodova tjedno značajno poboljšava zdravlje, smanjujući rizik od nastanka srčanog udara za čak 50%. Hrana iz mora, naime, sadrži omega 3 masne kiseline, neophodne našem tijelu a iako morska hrana sadrži i kolesterol, on neće naškoditi zdravlju. Zasićene masne kiseline, koje se nalaze u sirevima, mesu i brzoj, prerađenoj hrani, su one kojih se treba čuvati.
Krenimo od ribe, za koju je poznato da je višestruko korisna za organizam i to ne samo zato jer sadrži višestruko nezasićene masnoće, saveznike za prevenciju kardiovaskularnih bolesti, borbu protiv stresa i poboljšanje koncentracije, već predstavlja i bogat izvor mineralnih soli. Morska je riba bogata jodom, kalijem, natrijem i bakrom, sadrži vitamine B1, B2, B6 i B12, dragocjene za pravilan rad živčanog sustava a bogata je i kalcijem. Morsku ribu dijelimo na plavu i bijelu, dvije skupine koje se međusobno razlikuju po nutritivnoj vrijednosti.
U plavu ribu ubrajamo tunu, palamidu, skušu, srdelu, papalinu, a u bijelu oradu, oslić, škarpinu, zubatac, bukvu, kovača. Bijela riba je slična mesu, i to zbog toga jer sadrži aminokiseline i bjelančevine. Sadrži i velike blokove mišićnih vlakana što znatno olakšava njenu probavu a pravi je odabir i za dijetnu prehranu jer u 100 grama sadrži svega 70-ak kalorija. I bijela i plava riba odličan su izvor bjelančevina, vitamina i minerala, ali i omega 3 masnih kiselina koje su važan faktor u prevenciji srčanih bolesti, pomažu u radu imunološkog sustava, ublažuju simptome artritisa a imaju i blagotvoran učinak na kvocijent inteligencije. Bijela riba ima nešto niže količine žive pa ju je stoga bolje češće jesti.
Ne treba zanemariti ni morske plodove koji predstavljaju bogat izvor izvor esencijalnih aminokiselina, a odlikuju se niskim udjelom ukupnih masti, dakle nemaju puno kalorija. Također sadrže nezasićene masne kiseline i omega -3 kiseline, ističu se visokim sadržajem minerala, u prvom redu selena, fosfora, željeza, cinka a zatim i ostalih. Fosfor je važan za apsorpciju kalcija i čvrstoću kostiju, dok je željezo sastavni element eritrocita te je neophodan za prijenos kisika do svih stanica u organizmu. Selen posjeduje antioksidativno djelovanje u borbi protiv štetnog utjecaja slobodnih radikala, a mnoge znanstvene studije pripisuju mu i antikancerogeni učinak.
Među morske plodove ubrajamo i dagnje, rakove te lignje. Dagnje sadrže selen, željezo, folnu kiselinu, vitamin A i B, jod i cink a od svih školjkaša imaju najvišu razinu omega 3 masnih kiselina. Jod će pomoći osobama koje imaju problema sa štitnjačom a folna kiselina i vitamin B12 će ukloniti umor i zbunjenost.
Lignje su odličan izvor proteina, sadrže omega 3 masne kiseline, kalcij, bakar, cink, B vitamin i jod. Bakar je potreban za apsorpciju i pohranu željeza i formiranje crvenih krvnih stanica, visoke razine B vitamina će olakšati migrene, a kalcij će pomoći kod izgradnje kostiju i zubi.
Što se tiče rakova, osim što su također odličan izvor proteina i omega 3 masnih kiselina, (kod njih su najzastupljenije) sadrže i manje količine selena, kroma, kalcija, bakra i cinka. Sadrže malo kalorija, tek 128 u 100g, a veliku razinu zasićenih masti, zbog čega su odlični za zdravlje srca i krvnih žila.
Stoga, svakako, ako već niste, obogatite svoju prehranu ribom i morskim plodovima - ne samo da su zdravi nego i jako ukusni a mi vam donosimo neke recepte koji će vam pomoći kako ih što ukusnije pripremiti.
