O hrvatskim vinima koja bi vrijedilo "izvesti" s planeta Zemlje
Izvor: Dražen Kokorić
Sljedeći tjedan u Bordeauxu će birano društvo kušati vino koje je više od godine dana provelo na Međunarodnoj svemirskoj postaji. U studenom 2019. tvrtka Space Cargo Unlimited, osnovana samo za tu priliku, poslala je u svemir 12 boca bordoškog crnog vina, a sredinom siječnja "paket" se spustio na zemlju, bolje je reći pao je u more pokraj Floride. O kojem je vinu riječ još nije objavljeno, zna se samo kako je svih 12 butelja istog vina jedne vinarije iz iste berbe. Boce su prebačene u Institut za lozu i vino Sveučilišta u Bordeauxu gdje su započele analize "svemirskih" uzoraka te usporedba s vinom koje je tih malo više od godine dana čuvano u Bordeauxu. U svemiru su bile i sadnice vinove loze, 160 trsova merlota i 160 trsova cabernet sauvignona. To su klasične sorte od kojih se, u različitim omjerima te s dodatkom manjih udjela cabernet franca, petit verdota i/li malbeca, rade klasični bordoški crnjaci. Očekujući rezultate analiza i dojmove s kušanja, u ovoj svemirskoj vinskoj trici predstavljam tri posebna hrvatska crna vina od merlota, cabernet sauvignona i mješavine tih dviju sorata za koja bi također bilo vrijedno vidjeti kako bi preživjela u svemiru.
Još je 1979. godine posađen vinograd merlota iz kojeg je ekipa Dubrovačkih podruma, najveće vinarije krajnjeg juga Hrvatske, napravila Merlotinu, vino po kojem ih najviše ljudi i pamti. Godinama su ga njegovali u najkvalitetnijim hrastovim bačvicama pa potom za bocu odabirali samo one u kojima je vino bilo najbolje. Rezultat je zreli crnjak intenzivne i žive boje s mirisom koji se u čaši iz sekunde u sekundu mijenja. Suhe šljive, čokolada, kava i vanilija su arome koje su Merlotini dali grožđe iz vinograda u najboljim godinama te bačvice, a okus je iznimno dug. Butelja berbe 2012. u Vrutku stoji 199,98 kuna. Dubrovački podrumi okupljaju novu ekipu, prvu je berbu lani odradila enologinja Eva Krištof, pa se nadamo da će vina poput Merlotine biti još.
Veliko vino je cabernet sauvignon kasne berbe 2008. vinarije Kalazić u Batini. Kušao sam ga puno puta, pa i u siječnju, a svaki je put sve bolje. Ima 15,6 posto alkohola i 18 grama neprovrela šećera, ali niti alkohol grije, niti se slatkoća lijepi na nepce. Vino pršti životom i svježinom. Očekivano ima puno tercijarnih, začinskih aroma i još nekoliko godina lijepog putovanja kroz vrijeme pred sobom. Riječ je o predikatnom vinu, u širem smislu i desertnom, no ne bih ga pio uz deserte, nego uz poprilično pikantna jela od tamnog mesa. U Viniti je bočica od pola litre 200 kuna. Imamo mi i slađi cabernet sauvignon. Smrznuto grožđe je 9. prosinca 2009. obrao Željko Petrovečki iz Svetog Križa Začretja u Hrvatskom Zagorju. Isto košta, ali je bočica upola manja.
Vino za pet zvjezdica je klasična bordoška mješavina cabernet sauvignona i merlota vinarije/restorana/hotela Boškinac iz Novalje na Pagu. Miriše po višnji maraski, čokoladi, kavi i duhanu, gustog je i punog, gotovo raskošnog okusa koji vrlo dugo traje, a puno se dulje i pamti. Primjereno je ponajboljim steakovima te zrelim tvrdim sirima intenzivnog mirisa, poput paškog, naravno. U Miva Galeriji vina 275,50 kuna stoji butelja berbe 2016. Sad je praktički najbolje vrijeme da se u ovom Boškincu uživa, no prema iskustvima s prijašnjim berbama, posebice s genijalnom berbom 2011., može je se i prilično godina čuvati u dobrim uvjetima te očekivati da bude bolja. Mogli bismo je, dakle, poslati i puno dalje od Međunarodne svemirske postaje.